Toksoplazmoza je zarazna bolest uzrokovana parazitom Toxoplasma gondii — jednim od najrasprostranjenijih parazita na svijetu.

Čovjek se može zaraziti na više načina: kontaminiranom hranom, zemljom, neopranim rukama ili konzumacijom nedovoljno termički obrađenog mesa.

Većina zaraženih osoba nema nikakve simptome ili ima blage tegobe poput umora i blago povišene temperature.

Međutim, u trudnoći ovaj parazit postaje ozbiljna prijetnja jer može preći na nerođeno dijete i izazvati kongenitalnu toksoplazmozu — stanje koje može dovesti do trajnih oštećenja.

Životni ciklus parazita

Toxoplasma gondii ima složen životni ciklus koji uključuje dva tipa domaćina.

Konačni domaćin — mačke

Mačke i druge životinje iz porodice mačaka (felidi) jedine su životinje kod kojih se parazit razmnožava spolno.

U njihovim crijevima nastaju oociste — mikroskopska jajašca parazita koja se izbacuju putem fecesa.

Važno: Svježe oociste nisu odmah zarazne.

Potrebno je 1–5 dana u vanjskoj sredini da postanu infektivne (proces sporulacije).

Upravo zato je kontakt sa starijim, sporuliranim fecesom opasniji od kontakta sa svježim.

Prelazni domaćini — sisari, ptice i čovjek

U ovu grupu spadaju:

• ljudi
• životinje čije meso jedemo (svinje, ovce, koze, goveda, perad)
• divlje životinje i ptice

U prelaznim domaćinima parazit ne završava spolni ciklus, ali formira tkivne ciste u mišićima i organima.

Te ciste mogu opstati godinama i predstavljaju izvor infekcije za druge.

Tri razvojna oblika parazita

Parazit postoji u tri oblika, što mu omogućava preživljavanje u različitim uslovima:

1. Tahizoiti — brzo razmnožavajući oblik koji uzrokuje akutnu infekciju. Šire se krvotokom i mogu zahvatiti različite organe.
2. Bradizoiti — sporo razmnožavajući oblik koji se nalazi unutar tkivnih cista. Predstavljaju hroničnu (latentnu) infekciju i mogu ostati u tijelu doživotno.
3. Sporozoiti — nalaze se u oocistama iz mačjeg fecesa. Ovo je zarazna forma za novog domaćina nakon sporulacije.

Ova sposobnost preživljavanja u različitim oblicima čini T. gondii jednim od najuspješnijih parazita na svijetu.

Načini prenošenja na ljude

1. Kontaminirana hrana

• Sirovo ili nedovoljno pečeno meso koje sadrži tkivne ciste (posebno svinjetina, jagnjetina, divljač)
• Domaće suhomesnate prerađevine i kućna sušenja mesa
• Neoprano voće i povrće koje je bilo u kontaktu sa kontaminiranom zemljom.

2. Kontaminirana okolina

• Rad u bašti ili vrtu bez rukavica
• Kontakt s pijeskom, zemljom ili površinama koje su mogle biti kontaminirane mačjim fecesom
• Oociste u zemlji mogu preživjeti i do godinu dana.

3. Mačji feces

• Čišćenje mačje posude bez zaštite
• Rukovanje predmetima na koje su oociste dospjele.

Napomena: Mačka sama po sebi nije opasnost — rizičan je njezin feces, i to samo ako sadrži sporulisane oociste.

Kućne mačke koje ne izlaze i jedu komercijalnu hranu imaju vrlo nizak rizik od infekcije.

4. Prenos sa majke na fetus

Najopasniji put u trudnoći: akutna infekcija majke može direktno preći na bebu transplacentarno i izazvati ozbiljne posljedice.

Toksoplazmoza u trudnoći

Infekcija je posebno opasna ako se trudnica zarazi prvi put tokom trudnoće.

Tada parazit može preći preko posteljice i izazvati kongenitalnu toksoplazmozu.

Moguće posljedice za fetus

• Oštećenje mozga i hidrocefalus
• Oštećenje očiju (retinokoroiditis) i vida
• Intrakranijalne kalcifikacije
• Neurološki poremećaji i oštećenje sluha
• Prijevremeni porođaj i niske Apgar vrijednosti
• U teškim slučajevima — intrauterina smrt.

Važna napomena: Rizik da infekcija pređe na fetus raste kako trudnoća odmiče, ali posljedice su teže ako se zaraza desi rano u trudnoći.

Prema istraživanjima, oko 20% zaraženih trudnica prenese infekciju na fetus.

Praktični vodič za prevenciju

Sigurna priprema hrane

• Meso kuhati ili peći na dovoljno visokim temperaturama (minimalno 67°C u središtu)
• Izbjegavati degustiranje sirovog mesa prilikom kuhanja
• Oprati ruke, nož i dasku nakon dodira sa sirovim mesom
• Izbjegavati sirovo ili polupečeno meso, posebno tokom trudnoće.

Higijena voća i povrća

• Sve dobro oprati pod tekućom vodom prije konzumacije
• Posebno obratiti pažnju na namirnice koje dolaze direktno iz zemlje (mrkva, salata, krompir, rotkvice).

Rad sa zemljom i u vrtu

• Nositi zaštitne rukavice
• Nakon rada obavezno oprati ruke sapunom i toplom vodom
• Izbjegavati dodirivanje lica i usta tokom rada.

Mačke u domaćinstvu

• Trudnice ne bi trebale čistiti mačju posudu. Ako moraju — obavezne su rukavice
• Posudu mijenjati svakodnevno — oociste postaju zarazne tek nakon 1–5 dana
• Kućne mačke koje ne izlaze i jedu komercijalnu hranu imaju vrlo nizak rizik od infestacije
• Idealno je da posao čišćenja posude preuzme drugi član domaćinstva.

Lična higijena

• Redovno i pažljivo pranje ruku, posebno prije jela
• Izbjegavati dodirivanje očiju, usta ili lica dok se ruke ne operu.

Medicinske preporuke

• Ako postoji sumnja na izloženost, ginekolog može zatražiti serološko testiranje (IgG/IgM antitijela)
• U slučaju potvrđene infekcije u trudnoći, dostupne su terapije koje smanjuju rizik prenosa na fetus
• Redovne prenatalne kontrole omogućavaju rano otkrivanje i pravovremeno liječenje.

Zaključak

Toxoplasma gondii je parazit sa složenim životnim ciklusom, ali sa jasnim putevima prenošenja koji se mogu efikasno kontrolisati.

Iako većina infekcija prolazi tiho i bez simptoma, u trudnoći toksoplazmoza može imati ozbiljne posljedice za zdravlje djeteta.

Dobra vijest je da se pravilnim higijenskim navikama, pažnjom pri pripremi hrane i jednostavnim mjerama predostrožnosti rizik od infekcije može gotovo u potpunosti izbjeći.

Ključ prevencije je svijest: informisanost o rizicima, odgovorno rukovanje hranom i životinjama, te redovne prenatalne kontrole koje omogućavaju rano otkrivanje i liječenje.

Redovni veterinarski i laboratorijski pregledi mačke, održavanje adekvatnih zoohigijenskih mjera jedni su od ključnih koraka u prevenciji i zaštiti ljudi.

Serija tekstova o parazitozama realizira se u okviru projekta “ ENDOPARAZITOZE KOD KUĆNIH LJUBIMACA I VETERINARSKO JAVNO ZDRAVSTVO”