Zoonoze (od grčkih riječi zoon – životinja i nosos – bolest) predstavljaju grupu zaraznih bolesti, zajedničkih ljudima i pojedinim životinjskim vrstama, koje se mogu prenositi sa životinja na ljude i obratno (antropozoonoze).
Uzročnici zoonoza se prvenstveno nalaze među životinjama, ali se pod određenim okolnostima mogu prenijeti i na čovjeka. Izvori širenja zoonoza mogu biti i domaće i divlje životinje.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (eng. World Health Organization – WHO) oko 75% novih bolesti koje su pogodile ljude u zadnjih desetak godina uzrokovano je patogenim organizmima koji potječu od životinja ili od proizvoda životinjskog porijekla.
Velik broj tih bolesti imaju potencijal za širenje na različite načine i na velike udaljenosti, te vrlo lako mogu postati globalni problem.
Svjetski dan zoonoza obilježava se svake godine 6. jula i podsjeća na prvu uspješnu vakcinu protiv bjesnoće koju je francuski biolog Louis Pasteur primijenio 1885. godine na dječaku Josephu Meisteru, čime je spriječio razvoj smrtonosne zoonotske bolesti.
Najpoznatije zoonotske bolesti su bjesnoća, ptičja i svinjska gripa, COVID 19, salmoneloza, bruceloza, mišja groznica, Q groznica, antraks i razne parazitarne infekcije koje se prenose preko hrane, vode, vektora kao što su komarci i krpelji ili direktnim kontaktom sa životinjama.
Prevencija obuhvata redovnu vakcinaciju i dehelmintizaciju životinja, higijenu ruku nakon kontakta sa životinjama, pravilnu termičku obradu mesa, pasterizaciju mlijeka, kontrolu komaraca i krpelja, kao i poštovanje preporuka veterinara i nadležnih zdravstvenih institucija.
Koncept One Health naglašava da su zdravlje ljudi, životinja i okoline neraskidivo povezani, pa je za sprječavanje novih pandemija ključno jačanje nadzora, regulative i saradnje između humanog i veterinarskog sektora na lokalnom, nacionalnom i globalnom nivou.