Zaštita zdravlja stanovništva u područjima pogođenim poplavama

U skladu sa medicinskom doktrinom Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica preporučuje uvođenje pojačanog nadzora nad pojavom crijevnih zaraznih bolesti u svim područjima Zeničko-dobojskog kantona, gdje je došlo do obilnih padavina i topljenje​ snijega na planinama, pa su aktuelne poplave i pojave podzemnih voda.

Topljenje snijega na planinama i obilne kiše na području naše zemlje i na području ZDK uzrokuju izlijevanje većine vodotoka iz njihovih korita i otpadnih voda iz kanalizacionih mreža. Ovakva hidrološka situacija pogoduje i pogodovat će nastanku i širenju oboljenja koja se prenose vodom, kao što su : trbušni tifus, paratifus, dizenterija, zarazna žutica i neke druge bolesti.

Zarazne bolesti i mjere

Veliki priliv površinskih i otpadnih voda može ugroziti kvalitet vode u vodonosnim slojevima zemljišta i vode u vodnim objektima, ako su ti objekti sa tehničkim nedostacima i oštećenjima i ako se u njima voda ne hloriše.

Značajan broj lokalnih i općinskih vodnih objekata na području Kantona imaju tehničkih nedostataka, sa starim i dotrajalim instalacijama, koje stvaraju mogućnost za prodiranje u objekat površinskih i otpadnih voda, što ugrožava higijenski kvalitet vode iz tih objekata i zdravstvenu bezbjednost stanovništva.

Pojava poplave pridonosi prenosu zaraznih bolesti, jer često dolazi do prekida snabdijevanja vodom i dispozicije otpadnih tvari, uključujući i izlijevanje kanalizacije. Oštećene vodovodne i kanalizacione cijevi povećavaju rizik kontaminacije vode za piće. Zagađenom vodom i hranom prenose se crijevne zarazne bolesti, zarazna žutica, parazitarne bolesti itd. Zbog toga je od najveće važnosti snabdijevanje stanovništva zdravom pitkom vodom i hranom.

Glodari, zmije i insekti predstavljaju također veliki rizik za zdravlje. Leptospiroza se može javiti kod onih koji gaze, plivaju ili se kupaju u vodi kontaminiranoj životinjskim urinom. Prijeti i opasnost od životinjskih ugriza, najčešće pasa, što predstavlja opasnost za infekciju uzročnikom bjesnila. Velika stajaća vodena površina omogućava razmnožavanje komaraca i drugih insekata, koji prenose uzročnike velikog broja oboljenja. Za vrijeme i nakon prirodnih katastrofa velika je opasnost od ozljeđivanja. Srušene električne instalacije, vodom namočene električne utičnice, prekinute plinske cijevi i veliki komadi krhotina predstavljaju opasnosti za zdravlje. Ozlijeđenim osobama prijeti i tetanus. Na područjima gdje su se vodile ratne operacije prijeti opasnost od mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava.

Kada se stanovništvo nakon poplave vrati u svoje kuće, neophodno je provođenje mjera kojima se sprječava širenje zaraznih bolesti putem zagađene vode i hrane, kao i mjera koje se odnose na ličnu higijenu, higijenu predmeta i mjesta stanovanja.

Voda za piće može biti zagađena u poplavljenim područjima, zbog toga vodu sa slavine ne treba piti dok se ne uvjeri da je sigurna za konzumaciju. Do tada treba piti prokuhanu, dezinficiranu ili flaširanu vodu. Voda se propisno prokuhava tako što se ostavi da ključa najmanje 10-15 minuta, kako bi se uništile sve bakterije. Ako je voda zagađena hemikalijama prokuhavanje je neće učiniti prikladnom za piće i takva voda se ne smije koristiti. Propisna dezinfekcija vode za piće vrši se tako što se u posudu od 10 litara vode doda tri četvrtine male kašičice (4 ml) bezmirisnog hlora, dobro se promiješa i ostavi da odstoji 30 minuta do korištenja. Za malu djecu se koristi samo industrijski pripremljena hrana u limenkama, dok se dječja formula priprema isključivo sa prokuhanom vodom. Neprokuhana i nedezinficirana voda se ne smije upotrebljavati ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda. Neophodno je održavanje lične higijene, naročito često pranje ruku sapunom (prije jela, nakon upotrebe WC-a, nakon čišćenja naplavnog otpada i nakon rukovanja alat​kama koj​ su došle u kontakt sa naplavnom ili kanalizacijskom vodom). Posebnu pažnju treba obratiti na čistoću ruku kod djece.

Ostale mjere podrazumijevaju:

• Pregled instalacija za dostavu plina i električne energije od strane kvalificiranih stručnjaka;
• Zbog mogućnosti miješanja sa kanalizacionom vodom obavezno je čišćenje (vrućom vodom i deterdžentom uz obavezno korištenje gumenih rukavica) i dezinficiranje zidova i podova prostorija u koje je dospjela voda za vrijeme poplave,
• Bacanje zagađenih predmeta i materijala koji se ne mogu očistiti i dezinficirati;
• Pranje odjeće i čišćenje obuće;
• Pranje i dezinficiranje dječjih igračaka (držanjem u trajanju od 2 minute u otopini od 10 litara vode i 1.5 šoljice hlora za kućnu upotrebu);
• Bacanje hrane koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom i sve kvarljive hrane koja je stajala duže od 4 sata na temperaturi od 50C;
• Čišćenje neoštećenih limenki koje su došle u kontakt sa poplavnom vodom – potapanjem u otopinu od 10 litara vode i 1.5 šoljice hlornog preparata za kućnu upotrebu, u trajanju od 2 minute;
• Čišćenje radnih ploha i pribora za jelo i kuhanje. Pribor za jelo se potopi u otopinu koja se sastoji od 10 litara vode i 1.5 šoljice hlora za kućnu upotrebu, u trajanju od 3-5 minuta.
• Kontrolirano korištenje sredstava za uništavanje insekata i glodara (držati van dohvata djece).

Zbog povreda koje se veoma česte u poplavljenim područjima, važno je znati da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem, kako bi se spriječila infekcija. Nekada je potreban i dodatni tretman, a liječničku pomoć je obavezno potražiti ako se pojave crvenilo, otok ili gnojni iscjedak na rani. Liječničku pomoć treba potražiti i u slučaju pojave mučnine, povraćanja, slabosti, proljeva, povišene temperature itd.

Odjeljenje za zdravstvenu ekologiju i higijenu