Antimikrobna rezistencija (AMR) nastaje kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reaguju na antimikrobna…
VIDEO+FOTO: Dijabetes – bolest modernog društva protiv koje se najbolje boriti prevencijom i kontrolom
Povodom Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa, koji se obilježava u više od 170 država svijeta još od 1991. godine, Institut za zdravlje i sigurnost hrane (INZ) je proteklih dana priredio nekoliko sadržaja u cilju promocije značaja ove borbe, ali i edukacije građana, kao najboljeg odgovora na porast broja oboljelih i prijetnje nekontrolisanog širenja bolesti.
Diabetes mellitus ili šećerna bolest je stanje povišene količine glukoze (šećera) u krvi. Nastupa kad tijelo ne proizvodi dovoljno hormona inzulina ili taj inzulin više nije djelotvoran. Inzulin je “ključ“ koji omogućava šećeru da uđe u ćeliju. Bez inzulina, ćelije tijela ne dobivaju iz hrane dovoljno glukoze koja im je potrebna za svakodnevni život. Taj šećer se zadržava u krvi, pa nastaje hiperglikemija.
Fizička aktivnost, mjerenja, prehrana…
– Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Internacionalne dijabetološke federacije (IDF) u Bosni i Hercegovini od 1.000 stanovnika njih 270 ima dijagnozu šećerne bolesti, te dodatnih 100 osoba ima simptome šećerne bolesti, a da još nije uspostavljena dijagnoza, ističe dr. spec. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ-u.
U primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Federaciji (F BiH) u 2020. godini registrirano je 72.797 oboljenja, što je više nego u 2019. godini (64.594).
Ove godine u fokusu djelovanja INZ-a su bile osobe već oboljele od dijabetesa, ali i zdrava populacija, kojoj je potrebno skrenuti pažnju na simptome dijabetesa i time potencijalno, na vrijeme, otkriti bolest i postaviti dijagnozu.
– Naše aktivnosti su usmjerene kroz dijabetološka savjetovanja na području Zeničko-dobojskog kantona o pravilnoj prehrani, koja je sa terapijom ključna u borbi protiv ove bolesti. Također, stimuliramo fizičku aktivnost i mjerimo nivo šećera u krvi građankama i građanima, i kod zdrave populacije kako bi otkrili potencijalne nosioce bolesti. Cilj je edukacija o simptomima i njeno rano otkrivanje, ističe dr. Kuduzović.
Udruženje “Zumba sa Dilom” u Zenici je priredilo besplatno vježbanje za sve zainteresirane osobe, uz koje je osigurano mjerenje šećera u krvi, te edukacija od strane Maje Jonjić, nutricionistkinje INZ-a, o značaju pravilne prehrane za dijabetičare.
– Prehrana koja se preporučuje dijabetičarima je ustvari prehrana koja se, uglavnom, skoro u cijelosti, preporučuje i zdravoj populaciji. To je način prehrane kojeg bi se svi trebali pridržavati da bi bili i ostali zdravi, ističe Jonjić.
Ona navodi da postoji cijeli niz hroničnih oboljenja koja nastaju kao posljedica ili su u vezi sa nepravilnom prehranom, te bi “fizički aktivan život i pravilna prehrana” trebali biti preduvjet da do tih bolesti ne dođe.
– I dok za Dijabetes tip 1 veoma malo, osim edukacije i pomoći, možemo učiniti, za najčešći, Dijabetes tip 2 možemo zaista mnogo toga učiniti da do njega uopće ne dođe, ili ako već dođe, da bude pod “stabilnom kontrolom i nadzorom”, ističe nutricionistkinja Jonjić, koja navodi da je 44 posto svih dijabetesa direktno vezano sa pretilošću (prekomjernom tjelesnom masom).
Kvalitetnija organizacija i kontrola
Jonjić tvrdi da se zdravim životnim navikama dosta toga može uraditi, ali da je sve stvar “dobre organizacije” života pojedinaca i porodica.
– Živimo u moderno doba kad navodno imamo jako malo vremena za fizičku aktivnost, ali i kvalitetnu pripremu i širok odabir namirnica za obroke. Ipak, mnogo toga se može bolje organizirati, a direktan rezultat toga je prevencija mnogih bolesti i zdraviji život, kaže Jonjić.
Prema podacima Internacionalne dijabetes federacije (IDF), broj odraslih koji žive s dijabetesom je više od tri puta povećan, posljednjih dvadeset godina.
IDF procjenjuje da 9,3 posto odraslih (starosti 20 do 79 godina) i 1,1 milion djece i adolescenata (mlađih od 20 godina) živi s dijabetesom te da će do 2030. godine 578 miliona odraslih širom svijeta živjeti s dijabetesom.
-Najviše želimo da istaknemo važnost bavljenja fizičkom aktivnošću, što u prevenciji dijabetesa, tako i u liječenju. Održali smo zanimljiv trening, družili se, pjevali, imali besplatno mjerenje šećera, u svemu tome vodili računa o svom zdravlju, poslušali zanimljiva predavanja predstavnica Instituta. Nadam se da smo ovim aktivnostima korak bliže svjesnosti značaja fizičke aktivnosti, ističe Sandra Dedić, licencirana zumba fitnes instruktorica..
U vrijeme pandemije, osobe s diјabetesom suočavaјu se sa dodatnom zdravstvenom priјetnjom.
Nažalost, evidentno јe da ti ljudi mogu biti osјetljiviјi na komplikaciјe bolesti Covid-19 uzrokovane virusom korona.
Stručnjaci ističu da, čak i kad osoba postane i bude dijabetičar, mnogo toga se može uraditi gubitkom nekoliko kilograma i stabilizacijom tjelesne težine na “regulisanju stanja” bolesti.