VAŽNO JE ZNATI: Povodom Svjetskog dana srca

Početkom 2020. godine, kada se tek pročulo za novi koronavirus, krenula je potraga za što više informacija i znanja o novom virusu. Sva istraživanja pokazuju da COVID-19 predstavlja poseban rizik za srčane bolesnike. Istovremeno je nastupio jako zabrinjavajući trend – srčani bolesnici počeli su izbjegavati posjete hitnim službama i svojim ljekarima. To izbjegavanje pripisuje se strahu od virusa.

Važno je osvijestiti srčane bolesnike da su ordinacije primarne zdravstvene zaštite (ambulante), bolnice i hitni prijemi sigurna mjesta i da, ako imaju potrebe ići, trebaju ići. Znatno je opasnije dobiti srčani ili moždani udar nego zaraziti se COVID-om. Brza reakcija je jako bitna i posjetu ljekaru ne treba odgađati. Dok se čitav svijet bori protiv bolesti COVID-19, postali smo svjesniji važnosti vlastitog zdravlja i zdravlja naših bližnjih.

Kardiovaskularne bolesti (KVB) još uvijek su vodeći javnozdravstveni problem kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini. Odnose najviše života – čak 18,6 miliona godišnje!

Za osobe oboljele od kardiovaskularnih bolesti, a njih je u svijetu oko 520 miliona, COVID-19 predstavlja dodatnu prijetnju – one imaju povećan rizik od razvoja teških oblika bolesti, a mnogi od njih boje se otići na redovne i hitne preglede zbog straha od zaraze. Također, dio njih izolirao se od svojih porodica i prijatelja što predstavlja dodatan teret za njihovo tjelesno i mentalno zdravlje.

Uzroci kardiovaskularnih bolesti su brojni: pušenje, šećerna bolest (dijabetes), visoki krvni pritisak, prekomjerna tjelesna težina, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, zagađenje zraka. Važno je napomenuti kako na većinu ovih uzroka, odnosno rizičnih faktora za nastanak kardiovaskularnih bolesti možemo djelovati – izmijeniti ih, kontrolisati ili liječiti.

U suzbijanju rizičnih faktora može nam pomoći i savremena tehnologija. Dostupni su nam brojni digitalni alati, poput raznih aplikacija pomoću kojih možemo pratiti vlastite otkucaje srca, korake, unos tekućine, prehranu i brojne druge stvari, a uz to nas isti mogu i motivirati da ostanemo ustrajni u promjeni ili održavanju željenih životnih navika.

Također, jako je važno preventivne aktivnosti usmjeriti na sve one osobe koje nemaju pristup savremenim tehnologijama, one posebno rizične skupine i ljude kojima je pristup kvalitetnom i pravovremenom liječenju otežan. Ovdje je posebno važno POVEZATI se s osobama koje se nose s kardiovaskularnim bolestima u okolnostima dodatno otežanim pandemijom COVID-19. Neke posljedice su, primjerice:

–          Propuštanje termina za pregled kod ljekara

–          Izostanak kontakta s porodicom i prijateljima

–          Smanjenje tjelesne aktivnosti

Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju faktora rizika kao što su pretilost, dijabetes, hipertenzija, pušenje, moguće je očekivati sve veće opterećenje kardiovaskularnim bolestima ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije, međutim i svaki pojedinac treba nastojati čuvati svoje zdravlje kroz zdrave životne navike.

Kod hroničnih bolesnika, pri pojavi ozbiljnih znakova infekcije, kao što je teško disanje, stezanje ili bol u grudnom košu, vrlo visoka tjelesna temperatura, odmah treba potražiti liječničku pomoć. Prvo i osnovno pravilo u liječenju svih hroničnih bolesti, među kojima se nalaze i kardiovaskularne bolesti, glasi da treba nastaviti dalje koristiti svoju terapiju hronične bolesti kao do sada.

Prema podacima Studije o stanju zdravlja odraslog stanovništva urađenog od strane Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH (2012.god) bilježi se nepovoljan trend svih faktora rizika za obolijevanje i smrtnost od bolesti srca i krvnih sudova.

    Hipertenzija : Skoro polovina odraslih u FBIH( 42,1%)  od čega 45,3% muškaraca i 38,9% žena ima hipertenziju  i/ili je pod terapijom.

Gojaznost : Skoro četvrtina odraslih u FBiH (21,2%) je gojazno od čega 19,1% muškarci i 23,3% žene.

    Fizička aktivnost : Samo četvrtina odraslih u FBiH (24,6%) su fizički aktivni, od čega 28,7% muškarci i 20,3% žene.

Pušenje : Skoro polovina odraslog stanovništva u FBiH( 44,1 %) su pušači, od čega 56,3 % muškaraca i 31,6 % žena. Preko polovine (54,1%)  svakodnevno izloženo duhanskom dimu od strane drugih pušača u vlastitoj kući, 44,4 % na radnom mjestu, a 52,7% na javnom mjestu.

INZ