Svjetski dan borbe protiv moždanog udara – INZ.BA

Svakog 29. oktobra se obilježava Svjetski dan borbe protiv moždanog udara. Kao globalni javnozdravstveni problem, od kojeg u svijetu obolijeva 15 miliona osoba godišnje, a njih skoro šest miliona umre od njegovih posljedica, moždani udar je vodeći uzrok invaliditeta i drugi vodeći uzrok smrti u svijetu. Može nastati kod bilo koga i u bilo kojoj dobi.

Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranljivim tvarima, što uzrokuje oštećenje i odumiranje nervnih stanica u dijelovima mozga, koje opskrbljuje oštećeni krvni sud. Neurološki simptomi moždanog udara ovise o tome u kojem dijelu mozga nastaje smetnja cirkulacije.

Najčešći simptomi moždanog udara su utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge, pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela; poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe; naglo zamagljenje ili gubitak vida osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja; naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka; gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima; vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.

 Faktori rizika na koje se ne može djelovati su dob, spol, rasa, naslijeđe, moždani udar u porodičnoj anamnezi, podatak o prethodnom moždanom udaru.

Faktori  rizika na koje se može djelovati su povezani sa stilovima života, kao što su pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, korištenje droga, fizička neaktivnost i gojaznost, nepravilna prehrana,stres i upotreba oralnih kontraceptiva.

Prepoznavanje znakova moždanog udara i brzi pristup liječenju spašava živote i poboljšava ishod moždanog udara. Naučite znakove moždanog udara i djelujte na vrijeme.

 Institut za zdravlje i sigurnost hrane