Svjetski dan bjesnila

Svjetski dan bjesnila (eng. World Rabies Day) obilježava se svake godine 28. septembra kako bi se podigla svijest o prevenciji bjesnila i istaknuo napredak u borbi protiv ove zastrašujuće bolesti. Taj dan se obilježava i godišnjica smrti Louisa Pastera, francuskog hemičara i mikrobiologa koji je razvio prvu vakcinu protiv bjesnila. 28. septembra 2021. godine obilježava se 15. Svjetski dan bjesnila.

Bjesnilo je zarazna virusna bolest koja se širi sa životinja na ljude i druge životinje. Izaziva akutnu upalu mozga i ometa mentalne sposobnosti. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), psi su glavni izvor smrti od bjesnila, doprinoseći do 99% svih prijenosa bjesnila na ljude. Gotovo sve infekcije bjesnilom rezultirale bi smrću sve dok Louis Pasteur i Emile Roux nisu razvili prvu vakcinu protiv bjesnila 1885. godine.

Petnaesti Svjetski dan bjesnila: Tema

Tema Svjetskog dana bjesnila 2021. godine je “Bjesnilo: činjenice, a ne strah“. Tema ima za cilj razmjenu činjenica o bjesnilu, a ne širenje straha od bolesti oslanjajući se na dezinformacije i mitove.

Svake godine na ovaj dan mnoge zajednice i organizacije širom svijeta aktivno promovišu različite aktivnosti i događaje kojim obilježavaju Svjetski dan bjesnila. Mnogi centri i udruženja za kontrolu bolesti koji podržavaju Svjetski dan bjesnila nude besplatno vakcinaciju kućnih ljubimaca, kvizove, konferencije, treninge itd.

Kako se širi?

Virus bjesnila najčešće se prenosi ugrizom životinja. Od bjesnila najčešće obolijevaju psi, vukovi, mačke i lisice, ali i šišmiši. Pošto se uzročnik bjesnila nalazi u slini zaražene životinje, zaraza se lako širi ujedima zaraženih životinja. Bjesnilo također može dobiti i čovjek. Znatno rjeđe, usred ujeda bijesnih pasa ili vukova, obolijeva i krupna stoka koja uključuje konje, svinje i koze. Prema tome, bjesnilom se mogu zaraziti sve toplokrvne životinje, uključujući i ljude. Međutim, virus je nedavno usvojio sposobnost da zarazi i hladnokrvne životinje, ali učinak nije smrtonosan za njih.

Simptomi infekcije:

Potrebno je oko dva do tri mjeseca da se prvi simptomi bolesti pojave kod ljudi. Bjesnilo često prolazi nezapaženo jer su početni znakovi nespecifični, poput groznice i glavobolje. Jedan od specifičnih simptoma bjesnila je i pojava pojačane salivacija (lučenje pljuvačke).

Kako se bolest širi i uzrokuje upalu mozga ili moždanih ovojnica, primjećuju se ozbiljniji simptomi, poput djelomične paralize, anksioznosti, nesanice, zbunjenosti, uznemirenosti, ljutnje, paranoje, halucinacija koje napreduju do delirija i kome.

Hidrofobija ili strah od vode najistaknutiji je simptom bjesnila. U mnogim dijelovima svijeta bjesnilo je općenito poznato kao „strah od vode“.

Prevencija

S obzirom da se radi o 100% spriječivoj bolesti, to je ostvariv cilj i eksperti za zaštitu zdravlja životinja pomažu u rješavanju ovog problema na nekoliko načina. To uključuje:

• Obrazovanje: Obrazovanje može pomoći informiranju zajednica o važnosti vakcinacije i pomoći ljudima da se zaštite od rizika bijesnih pasa. Na Filipinima je dokazano da integracija obrazovanja protiv bjesnila u nastavni plan i program K-12 smanjuje učestalost ugriza među djecom i spašava živote.
• Vakcinacija: Više od 9 od 10 slučajeva bjesnoće posljedica je ugriza psa – zbog toga su osiguravanje pristupa vakcinama za pse i edukacija vlasnika pasa o njihovoj potrebi ključni u sprječavanju smrti ljudi. To se može podržati poboljšanim monitoringom, predviđanjima i proračunom broja potrebnih vakcina.
• Inovacija: Razvoj digitalne zdravstvene tehnologije može imati spasonosni utjecaj na prevenciju bjesnila, ciljajući sve od dijagnostike do lanaca snabdijevanja. Digitalni alati također mogu prevladati poteškoće koje stvara nedostatak infrastrukture i sofisticiranih resursa u nekim od najteže pogođenih zajednica.

Neki veliki koraci su već poduzeti u borbi protiv bjesnila. Na primjer, još jedan skorašnji poticaj u nastojanjima vakcinacije dolazi od razvoja oralne vakcine protiv bjesnila. Ova nova metoda može olakšati vakcinaciju teško dostupnih pasa (ali i lisica i drugih divljih životinja) u nekim područjima.

Međutim, za ostanak na pravom putu bit će potrebna stalna predanost svih uključenih. Štaviše, pristup „Jedno zdravlje“ (eng. „One Health“) biće od vitalnog značaja za olakšavanje saradnje između aktera u zaštiti zdravlja ljudi i životinja i može osigurati dodatni napredak koji je potreban u narednom desetljeću.

Oralna vakcinacija u BiH

Kampanje oralne vakcinacije lisica su dokazano najefikasnija metoda za iskorjenjivanje bjesnila na određenom području, što je i urađeno u zemljama Zapadne Evrope, a isti rezultati su postignuti i u zemljama Zapadnog Balkana.

Oralna vakcinacija lisica se simultano provodi na području svih država zapadnog Balkana, uključujući naše susjedne države, a u BiH se implementira od 2011. godine. Vakcinacija će se provoditi u kontinuitetu narednih godina, distribucijom mamaca vakcina iz zraka dva puta godišnje, kako bi se osigurala zaštita mladunčadi i nezaštićenih lisica, a s ciljem trajnog iskorjenjivanja bolesti u našoj zemlji. Ovakav vid kontrole bjesnila kod divljih životinja je ključan za smanjenje broja slučajeva bjesnila i kod divljih i kod domaćih životinja, kao i za smanjenje ugroženosti zdravlja ljudi u Bosni i Hercegovini.

Ukupan broj slučajeva bjesnila u BiH je značajno smanjen uvođenjem oralne vakcinacije divljih životinja, tako da u periodu od oktobra 2014. godine do septembra 2020. godine na području Bosne i Hercegovine nije bilo zabilježenih slučajeva bolesti. U septembru 2020. godine bolest je utvrđena na području općine Srebrenica kod jednog nevakcinisanog psa, nakon čega su poduzete sve propisane mjere.

Jesenja kampanja oralne vakcinacije lisica protiv bjesnila završena je 22.09.2021. godine. Tokom vakcinacije iz zraka je distribuirano 1.200.000 vakcina mamaca na cijelom području Bosne i Hercegovine.

Mamci – vakcine nisu opasni za domaće životinje, ali vakcina nije namijenjena za vakcinaciju kućnih ljubimaca protiv bjesnila, čija vakcinacija protiv ove bolesti je i dalje zakonska obaveza njihovih vlasnika i neophodna je u cilju potpune eradikacije bjesnila u skladu sa standardima Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE), te primarno zaštite zdravlja ljudi i životinja.

Budući da je cilj Bosne i Hercegovine nastavak uspješnog provođenja mjera radi potpunog iskorjenjivanje bolesti i sticanje statusa zemlje slobodne od bjesnila, molimo građane da daju svoj doprinos uspješnom provođenju mjera na način da informišu sve zainteresovane u svom mjestu i zajednici o kampanji oralne vakcinacije lisica iz zraka, kao i obavezi označavanja i redovne vakcinacije vlasničkih pasa protiv bjesnila.

Oralna vakcinacija lisica protiv bjesnila na području Bosne i Hercegovine se provodi u okviru IPA podrške (IPA-Instrument for Pre-Accession Assistance).

Izvor: HealthforAnimals, WHO, Ured za veterinarstvo BiH

ONE HEALTH – ONE WORLD – ONE FUTURE

One Health Centar

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica