Šljivina osica i zaštita od ovog štetočine

Šljivina osica i zaštita od ovog štetočine – Buđenje prirode i početak vegetacije najljepše se ogleda u beharu voćaka. Voćnjaci i površine uz okućnice ukrase se nježnim cvjetovima koji mame brojne oprašivače kao što su pčele i bumbari. Medonosna pčela najvažniji je oprašivač među insektima koja u poređenju sa ostalim insektima opraši 80 % biljaka više, pa je njezin doprinos u proizvodnji hrane vrlo velik.

Svima je dobro poznata činjenica da bi značajno izumiranje pčela dovelo u pitanje opstanak ljudske vrste.

Osim korisnih insekata cvjetovi voćaka privlače i štetne insekte koji mogu uzrokovati značajno smanjenje prinosa. Često se može čuti da nakon obilne cvatnje na stablu ne ostane dovoljno plodova niti za pripremu jedne teglice pekmeza.  Skroman urod šljiva mogu uzrokovati loše vremenske prilike u vrijeme cvatnje, uzgoj samoneoplodne sorte ali i napad šljivinih osica.

Žuta šljivina osica (Hoplocampa flava L) i Crna šljivina osica (Hoplocampa minuta Christ) ubrajaju se u najvažnije štetnike šljive. Redovno se javljaju svake godine s manjim oscilacijama. Napad šljivine ose uvijek je jači ako je vrijeme u aprilu toplo i suho, kad šljive cvjetaju, i u ljeto jer ono omogućava ženkama da pod povoljnim uslovima polože maksimalni broj jaja.

Ovi insekti prezime u stadijumu odrasle pagusjenice, plitko u zemljištu, i zato obrada zemljišta oko voćaka u jesen doprinosi smanjenju intenziteta napada osa u narednoj vegetaciji.

Ženka polaže po jedno jaje na način da leglicom zareže džepić s vanjske strane u listić čaške poluotvorenih ili otvorenih cvjetova.  Jedna ženka odloži četrdesetak jaja. Ovisno o temperaturi, inkubacija traje 6 do 12 dana. Ispiljena larva hrani se tkivom ploda i sjemenkom. Iz jaja izlaze ličinke u vrijeme završetka cvatnje. One izlaze najčešće s vanjske strane listića čaške pa se preko njegova ruba ubušuju u plodnicu. Pagusjenica izgriza tkivo ploda i prelazi iz jednog u drugi plod.Ako dođe do oštećenja većeg broja plodova, tada se javlja prijevremeno opadanje i na takvim plodovima se vide ulazni i izlazni otvori larvi. Jedna larva u toku svog razvoja može da uništi u prosjeku tri do sedam plodova  a u zasadima gdje se ne vrši suzbijanje ovih štetočina, oštećenost plodova se kreće i do 90 %.

Za 15 do 20 dana pagusjenica završava svoj razvoj te ili padne zajedno s plodićem u kojem se nalazi na tlo ili se na tlo spušta po niti. Zavuče se u tlo i tu prezimi.Ima jednu generaciju godišnje.

Pojava šljivinih osica može se pratiti pomoću bijelih ljepljivih ploča, no riječ je o štetniku koji se javlja svake sezone i svakako moramo planirati zaštitu šljiva po završetku cvatnje, odnosno u vrijeme masovnog otpadanja latica.

U vrijeme cvatnje nije dozvoljeno koristiti vrlo opasne i otrovne insekticide kako ne bi izazvali stradavanje korisnih kukaca-oprašivača.

Zaštita od šljivinih osica

Suzbijanje se provodi primjenom insekticida u vrijeme početka izlaska pagusjenica iz jaja. Taj se rok najčešće poklapa sa završetkom pune cvatnje i s početkom otpadanja latica.Za suzbijanje šljivinih osica dozvoljeni insekticidi Mospilan 20 SG, Decis 2,5 EC i Direkt, Calinogor EC, Perfekthion EC, Chromogor EC, insekticidi iz skupine piretroida u integralnoj proizvodnji šljive smiju se koristiti samo jednom u toku vegetacije (Fastac 10 SC, Direkt, Alfa 10 SC).

Pored toga prije zaštite šljive obavezno pokositi voćnjak ako su u njemu prisutni korovi u fazi cvatnje kao što su maslačak, mrtva koriva i dr.

U svakom slučaju, a sa ciljem zaštite pčela i drugih korisnih insekata prskanje obaviti u popodnevnim časovima, kada pčele više ne lete kako bi se postigla puna sigurnost, strogo vodeći računa i o ličnoj zaštiti korištenjem zaštitne opreme i izbjegavanje prskanja po vjetru kako se rastvor preparata  ne bi nanosio na korisnika.