skip to Main Content

Pozitivni na Covid-19 i njihove porodice nerijetko su predmet osuda i napada

Tokom pandemije koronavirusa iz više medijskih izvještaja iz cijele Bosne i Hercegovine postalo je jasno da osobe koje su pozitivne na novi koronavirus Covid-19, pogotovo ukoliko su bile hospitalizirane, pa oporavljene, vrlo često su bile stigmatizirane, odnosno odbačene i negativno obilježene od lokalne sredine. Ovo je nerijetko uključivalo i prijetnje, onemogućavanje normalnog života i druge negativne posljedice po te osobe, ali i članove porodice oboljele osobe.

Tokom terenskog rada u više gradova i klastera sa osobama pozitivnim na Covid-19, ali i u njihovom okruženju, stručni timovi Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica su se proteklih sedmica nerijetko suočavali sa svjedočanstvima, iskazima, te informacijama o negativnim iskustvima oboljelih, zaraženih i njihovih srodnika i prijatelja u lokalnim sredinama.

Problemi u odvijanju života

Osude idu do te mjere da se čak i članovima porodice osoba koje imaju ili iz područja gdje prisutan veći broj pozitivnih otvoreno prijeti na društvenim mrežama, a u neposrednom kontaktu se onemogućavaju u normalnim životnim funkcijama, kupovini, radu i životu.

– Stigmatizacija je uvijek plod neinformisanosti, neznanja i predrasuda. Nažalost, svjedoci smo da se dezinformacije, lažne informacije i sa zdravstvenog aspekta apsolutno netačne i neutemeljene tvrdnje mnogo brže šire od istine i činjenica, ponajviše zbog prirode i mentaliteta područja koje mnogo lakše prihvata laž koja se uklapa u percepciju primaoca sa manjkom činjenica nego istinu koja je nerijetko “naporna”, puna fakata, činjenica i potrebnog znanja, ističe doc.dr. Nino Hasanica iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Još početkom pandemije Covid-19 objavljena je informativna knjižica “Društvena stigma povezana s bolešću COVID-19” koju su pripremili Svjetska zdravstvena organizacija, UNICEF i Međunarodni komitet Crvenog krsta/križa.

– Ako želimo postići da ljudi svojim efikasnim djelovanjem pomognu u borbi protiv bolesti i da ne podstiču strah i stigmatizaciju, jako je bitno kako komuniciramo o bolesti COVID-19. Neophodno je stvoriti okruženje u kojem se može otvoreno, iskreno i djelotvorno razgovarati o ovoj bolesti i njenom uticaju”, stoji u dokumentu namijenjenom predstavnicima vlasti, medija i lokalnih organizacija koje se bave bolešću uzrokovanom novim korona virusom Covid-19, prenose iz Instituta.

Problemi u kontroliranju epidemije

Nažalost, negativan utjecaj okoline ima potencijal da izazove društvenu izolaciju grupa, što  može doprinijeti razvoju situacije koja pogoduje širenju, a ne suzbijanju virusa. To može dovesti  do težih zdravstvenih problema i poteškoća u kontroliranju epidemije.

Nekoliko posljednjih primjera povećanja broja oboljelih, te širenja klastera upravo su rezultat ovakvog negativnog pristupa ovom problemu pojedinaca, ali i cijelih društvenih grupa i lokalnih zajednica.

Zbog straha od stigme, ljudi mogu prešutjeti da su bolesni kako bi izbjegli diskriminaciju, oklijevati da pravovremeno potraže zdravstvenu zaštitu ili odustati od usvajanja zdravih ponašanja zdravih ponašanja.

Još prije dva mjeseca definirano je stanje koje sad uglavnom proživljava naše društvo, a to je da kontinuirano negativno izvještavanje može uticati na javno mišljenje i postupanje prema ljudima za koje se sumnja da imaju koronavirus, pacijentima te njihovim porodicama i pogođenim lokalnim zajednicama, ali i bitno utjecati na ponašanje većine građana u mjerama zaštite i samoizolacije.

Iz INZ ističu da pandemija po svim relevantnim informacijama nije pobijeđena, te da stagnacija i smanjenje broja oboljelih ne može i ne smije nužno značiti značajno opuštanje u mjerama samozaštite i zaštite, jer kako je više puta istaknuto, panika nije opcija, ali oprez jeste, ističe se u saopćenju.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

PREUZMI NA LINKU DOKUMENT WHO, UNICEF-a I MKCK

Back To Top