Potrebne mjere zaštite stanovništva u područjima koja su pogođena poplavama

Poplave zabilježene proteklih dana uzrokuju štete na infrastrukturi, kao i povećani rizik od povreda, respiratornih i crijevnih i drugih oboljenja, kojima su najviše izložena djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi.

Zarazne i nezarazne bolesti

Pojava poplave pridonosi prenosu zaraznih bolesti, jer često dolazi do prekida snabdijevanja vodom i dispozicije otpadnih tvari, uključujući i izlijevanje kanalizacije. Oštećene vodovodne i kanalizacione cijevi povećavaju rizik kontaminacije vode za piće. Zbog toga je od najveće važnosti snabdijevanje stanovništva zdravom pitkom vodom i hranom, navodi se u setu mjera zaštite, koje preporučuju stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Glodari, zmije i insekti predstavljaju također veliki rizik za zdravlje. Leptospiroza  se može javiti kod onih koji gaze, plivaju ili se kupaju u vodi kontaminiranoj životinjskim urinom.  Prijeti i opasnost od životinjskih ugriza, najčešće pasa, što predstavlja opasnost za infekciju uzročnikom bjesnila.

Velika stajaća vodena površina omogućava razmnožavanje komaraca i drugih insekata, koji prenose uzročnike velikog broja oboljenja. Za vrijeme i nakon prirodnih katastrofa velika je opasnost od ozljeđivanja. Srušene električne instalacije, vodom namočene električne utičnice, prekinute plinske cijevi i veliki komadi krhotina predstavljaju opasnosti za zdravlje. Ozljeđenim osobama prijeti i tetanus.

Savjeti za postupke nakon povratka u domove

Kada se stanovništvo nakon poplave vrati u svoje kuće, neophodno je sprovođenje mjera kojima se sprječava širenje zaraznih bolesti putem zagađene vode i hrane,  kao i mjera koje se odnose na ličnu higijenu, higijenu predmeta i mjesta stanovanja, kažu u Službi za zdravstvenu ekologiju i higijenu INZ-a.

Voda za piće može biti zagađena u poplavljenim područjima, zbog toga vodu sa slavine ne treba piti dok se ne uvjeri da je sigurna za konzumaciju. Do tada treba piti prokuhanu, dezinficiranu ili flaširanu vodu. Voda se propisno prokuhava tako što se ostavi da ključa najmanje jednu minutu, kako bi se uništile sve bakterije. Ako je voda zagađena hemikalijama prokuhavanje je neće učiniti prikladnom za piće i takva voda se ne smije koristiti.

Propisna dezinfekcija vode za piće vrši se tako što se u posudu od deset (10) litara vode doda tri četvrtine male kašičice (4ml) bezmirisnog hlora, dobro se promiješa i ostavi da stoji 30 minuta do korištenja. Za malu djecu se koristi samo industrijski pripremljena hrana u limenkama. Neprokuhana i nedezinficirana voda se ne smije upotrebljavati ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda.

Neophodno je održavanje lične higijene, naročito često pranje ruku sapunom (prije jela, nakon upotrebe WC-a, nakon čišćenja naplavnog otpada i nakon rukovanja alatkama koj su došle u kontakt sa naplavnom ili kanalizacijskom vodom). Posebnu pažnju treba obratiti na čistoću ruku kod djece.

Ostale mjere

Ostale mjere podrazumijevaju između ostalog pregled instalacija za dostavu plina i električne energije od strane kvalificiranih stručnjaka. Zbog mogućnosti miješanja sa kanalizacionom vodom obavezno je čišćenje vrućom vodom i deterdžentom uz obavezno korištenje gumenih rukavica i dezinficiranje zidova i podova prostorija u koje je  dospjela voda za vrijeme poplave, bacanje zagađenih predmeta i materijala koji se ne mogu očistiti i dezinficirati; pranje odjeće i čišćenje obuće.

Ukoliko su došle u dodir sa onečišćenom vodom, neophodno je pranje i dezinficiranje dječijih igračaka držanjem u trajanju od dvije minute u otopini od deset (10) litara vode i 1, 5 šoljice hlora za kućnu upotrebu; bacanje hrane koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom i sve kvarljive hrane koja je stajala duže na otvorenom.

Među propisanim mjerama su i čišćenje neoštećenih limenki koje su došle u kontakt sa poplavnom vodom – potapanjem u otopinu od deset (10) litara vode i 1,5 šoljice hlornog preparata za kućnu upotrebu, u trajanju od dvije (2) minute,

Čišćenje radnih ploha i pribora za jelo i kuhanje u otopini koja se sastoji od deset (10) litara vode i 1, 5 šoljice hlora za kućnu upotrebu, u trajanju od tri do pet minuta, kao i kontrolisano korištenje sredstava za uništavanje insekata i glodara, kažu u INZ-u.

Tretman povreda

Zbog povreda koje se veoma česte u naplavljenim područjima, važno je znati da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem, kako bi se spriječila infekcija. Nekada je potreban i dodatni tretman (npr. vakcinisanje protiv tetanusa), a ljekarsku pomoć je obavezno potražiti ako se pojave crvenilo, otok ili gnojni iscjedak na rani.

Ljekarsku pomoć treba potražiti i u slučaju pojave mučnine, povraćanja, slabosti, proliva, povišene temperature.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica