Opća zaštita od (korona) virusa

Od trenutka kada se koronavirus prvi put pojavio među ljudima (sredina decembra 2019.), njegovo neprekidno pojavljivanje širom svijeta, činjenica da ne postoji vakcina niti lijek (istraživanja će trajati još mjesecima), tjeraju nas da fokus svoje pažnje usmjerimo na prevenciju – sprečavanju nastanka infekcije i poduzimanju svih preventivnih mjera, ističu stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Kako se zaštititi od infekcije virusima općenito, što uključuje i zaštitu od koronavirusa? Treba izbjegavati zatvorene prostore gdje boravi mnogo ljudi i nepotreban kontakt s većim brojem ljudi i osobama koje imaju bilo koje simptome bolesti disajnih organa.

U najkraćem, treba provjetravati prostorije, pridržavati se uputstava zdravstvenih stručnjaka, često prati ruke vodom i sapunom ili koristiti alkoholni dezinficijens za ruke (uz uslov da sadrži najmanje 70% alkohola).

Maramice, peškiri, pribor za jelo…

Kada kašljete i kišete potrebno je da prekrijete nos i usta papirnom maramicom koju nakon toga, kao i nakon brisanja nosa, obavezno trebate baciti u kantu za otpatke, nikako spremati u džep ili torbu.

Ako nemate maramicu prekrijte usta i nos rukavom, a ne rukom ukoliko nemate mogućnost odmah oprati ruke. U svakom slučaju izbjegavajte doticanje očiju, nosa i usta rukama koje niste prethodno oprali i tako spriječite ulazak virusa preko sluznica.

Stručnjaci INZ-a sugerišu i nekoliko savjeta za bolju zaštitu. Izbjegavajte zajedničko korištenje peškira, odjeće, čaša i ostalog pribora za jelo, ako nisu prethodno oprani. Odvojite lične stvari oboljele osobe od bilo kojeg virusnog oboljenja, pa i koronavirusa, kako ih ne bi koristili ostali članovi porodice.

Pri dodiru pribora za jelo, posteljine i odjeće bolesnika možete koristiti zaštitne rukavice, ali uvijek nakon takvih postupaka operite ruke. Ručke na vratima i ostale predmete u kući i na radnom mjestu koji se često dodiruju rukama redovno prebrišite alkoholnim dezinfekcionim sredstvom.

Ako ste hronični bolesnik osigurajte dovoljnu količinu lijekova koje redovno koristite u količini dovoljnoj za dva mjeseca. Ako vam je potreban savjet ljekara, nazovite telefonom prije odlaska u ambulantu.

Ne uzimajte antibiotike bez preporuke ljekara jer oni ne djeluju na virus – koriste se samo za liječenje bakterijskih komplikacija. Ako imate malo dijete, u apoteci nabavite pripravke za pripremu otopine za rehidraciju (nadoknadu tečnosti).

Koji su simptomi oboljenja (korona)virusom? Vrlo slični simptomi pojavljuju se kod prehlade, gripe, upale pluća i Covid-19 oboljenja.

Kod Covid-19 oboljenja glavni simptomi su povišena tjelesna temperatura, suhi kašalj, otežano disanje, bol u grudima, a ponekada glavobolja i promjena u osjetu okusa i mirisa, navode iz Instituta.

Posebno za hronične bolesnike i starije

Kod ljudi razni virusi mogu izazvati razne forme oboljenja, od blažih formi poput prehlade do teških formi u vidu teške upale pluća, posebno kod hroničnih bolesnika. Bolest se prenosi sa čovjeka na čovjeka. Pouzdano se zna da se koronavirus prenosi respiratornim putem, dok su ostali putevi širenja još uvijek nepotvrđeni.

Šta učiniti ako se smatrate ugroženim ili kontaminiranim? Telefonskim putem kontaktirajte ljekara u porodičnoj ambulanti koji će vam dati savjet, te ako je potrebno dogovoriti dolazak u porodičnu ambulantu, tzv. Covid-ambulantu ili kućnu posjetu. Pridržavajte se savjeta ljekara. Pijte dovoljno tekućine, a jedite lako probavljivu hranu. Ne zanemarite redovnu terapiju ako ste hronični bolesnik.

Poseban oprez potreban je kod oboljele djece, trudnica, hroničnih bolesnika (dijabetes, visok krvni pritisak, zloćudne bolesti, mentalna oboljenja itd.) i starijih osoba. Neophodno je pratiti zvanična uputstva objavljena od strane zvaničnih zdravstvenih institucija ili kriznih štabova. Panika nije opcija, oprez jeste, ističu iz INZ.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica