Antimikrobna rezistencija (AMR) nastaje kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reaguju na antimikrobna…
Izvještaj o ispitivanju alergenog polena u zraku od 27.08. do 02.09.2021.
U izvještajnom periodu od 27.08.2021 do 02.09.2021. godine evidentiran je nastavak visoke i jako visoke koncentracija polena ambrozije. Najveća koncentrcija polena ambrozije zabilježena je dana 01.09.2021.godine i iznosila je 123 polenovih zrna/m3 vazduha.
Koncentracija ostalih biljnih vrsta je bila umjerena do niska.
Ukupno je evidentirano 361 polenovih zrna/m3 zraka. Zastupljenost polena ambrozije (Ambrosia) 76,2 %, koprive (Urticaceae) 13 %, hmelj (Canabaceae) 1,9 %, pelina (Artemisia) 2,5 %, trava (Poaceae) 1,4 %, pepeljuge (Chenopodium) 3,3%, četinara (Pinaceae) 0,5 %, lipe (Tilia) 0,8 % , čempresi (Cupresus) 0,2 %.
U narednoj sedmici očekuje se daljnji rast koncentracije polena u zraku, posebno polena ambrozije zbog čega se osobama osjetljivim na polen ove biljne vrste preporučuje dosljedno pridržavanje preporuka datih u izvještaju.
Preporuke za narednu sedmicu
Iz sedmičnog pregleda vidljivo je da ulazimo u period intenzivnije polinacije izrazito alergene biljne vrste ambrozije, a time i povećane koncentracije njenog polena u zraku koji udišemo Potrebno je samo 20 do 30 polenovih zrna ambrozije u kubnom metru vazduha da bi osjetljiva osoba reagovala nekom alergijskom manifestacijom: curenjem nosa, kihanjem, peckanjem očiju, kašljem, otežanim disanjem. Alergijski rinitis, konjunktivitis i astma su bolesti za čija je pogoršanja ambrozija direktno odgovorna.Potrebno je prije sezone cvjetanja započeti sa upotrebom lijekova iz grupe antihistaminika, lijekova koji smanjuju mogućnost pogoršanja astme ili pak protektivno djeluju na sluzokožu nosa. U slučaju da se bolest manifestuje, uz pomenute lijekove se koriste i oni koji otklanjaju tegobe (dekongestivi, bronhodilatatori, antiinflamatorni lijekovi). Preporuke za liječenje očnih simptoma –sezonski alergijski konjuktivitis koji se manifestuje u obliku svrbeža, crvenila , natečenosti i suzenja oka su: · Pacijentu se savjetuje da ne trlja oči, te mu se izdaju kapi koje će umiriti oko i isprati očnu površinu od alergena. · Preporučuju se kapi u obliku umjetnih suza bez konzervansa ili s konzervansom koji se razlaže na svjetlu ili nakon ukapavanja u oko, kapi sa natrijevim hijaluronatom, dekspantenolom ili njihovom kombinacijom. · Korisne su kapi na biljnoj bazi s kamilicom, nevenom koje će znatno umiriti oko. · Kapi za oči s raznim vrstama polimernih gelova koje se duže zadržavaju na površini oka, štiteći ga pritom od isušivanja i dodira alergena, te je preporuka aplicirati prije izlaska na zrak. · Kapi koje sadrže ektoin prirodni sastojak koji stabilizira membranu mastocita, te tako smanjuje intenzitet alergijske reakcije, te djeluje emolijentno na očnu sluznicu i štiti je od alergena. · Kod jače alergijske reakcije propisuju se očni antihistaminici, te kombinacije antihistaminika i stabilizatora mastocita. Povoljan učinak nastupa ranije i traje duže. Terapiju kombinovati s umjetnim suzama da bi se alergeni što više uklonili s površine oka. Preporuke za liječenje alergijskog rinitisa – upala nosne sluznice koja se manifestuje kihanjem, začepljenim nos, svrbež nosa, curenje, crvenilom nosa su: · Lijekovi koji se koriste za smirivanje nosne sluznice su:intranazalni kortikosteroidi, intranazalni ili oralni H1 antihistaminici,intranazalni kromolini, te antileukotrijeni. · Dekongestivna terapija u obliku sprejeva ili kapi za nos primjenjuje se kao potpora ostaloj terapiji, no potrebno je korisiti s oprezom da se ne bi dodatno irititala ili isušila nosna sluznica. · Zbog toga se daje prednost sprejevima koji sadrže ovlaživače u obliku natrijeva hijaluronata ili deksapantenola , te sprejevima s ektoinom koji će umanjiti intenzitet alergijske reakcije i zaštitit epitel nosne sluznice. · Nosnu sluznicu potrebno je što češće čistiti i ispirati morskom vodom da bi se otklanjali nakupljeni alergeni. · Koristiti i nosne masti koje osim što obnavljaju i vlaže nosnu sluznicu, stvaraju i mehaničku barijeru koja je štiti od alergena. Najvažnije je izbjegavati direktno izlaganje alergenima. U periodu povećane koncentracije polena građani mogu primjeniti slijeće mjere zaštite: · Osobe alergične na polen trebaju nositi masku prilikom izlaska iz kuće. · Preporučuje se pranje kose svaku večer, jer se polenova zrna skupljaju na vlasima kose. · Ne preporučuje se jutarnje provjetravanje prostorija i izlazak iz kuće, jer je najveća koncentracija polena ujtru kada je vlažnost povećana ili puše vjetar. · Ne čistite mjesta koja su napadnuta alergenom. · Držati zatvorenim prozore i vrata tokom povećane koncentracije polena u vazduhu u kući ili autu na cesti dok se vozite. · Izbjegavajte svježe pokošenu travu i šetnje u parkovima gdje se provodi košenje. · Koristiti klima uređaje koji čiste, hlade i suše zrak. · Četkati i redovno prati kućne ljubimce. · Pratiti izvještaj o vrijednostima koncentracije polena u zraku, jer poznavanje kvaliteta zraka doprinosi jačanju preventivnih mjera. · Ne sušiti odjeću na otvorenom u vrijeme visokih koncentracija polena · Preporučuje se čest boravak na planinama, jer nema zagađenja nti većih koncentracija polena. · Smanjena koncentracija polena je nakon kiše,jer kiša poveže zrnca polena i spusti ih na tlo |