Izvještaj o ispitivanju alergenog polena u zraku od 09.04. do 15.04. 2021.

U izvještajnom periodu od 09. do 15.04.2021. godine evidentirana je smanjena koncentracija polena lijeske (Corylus), brijesta (Ulmus), vrba (Salix), topole (Populus) i johe (Alnus), i predstavlja završetak  polinacije ovih biljnih vrsta, na ispitivanom području, ali i povećano prisustvo polena breze (Betula), javora (Acer) jasena (Fraxinus) tisa/čempres (Taxus/Cupressus), i graba (Carpinus) te predstavlja nastavak polinacije biljaka iz skupine drveća na ovim prostorima.

U prvom dijelu izvještajnog perioda od došlo je do porasta dnevnih temperatura te u skladu sa tim postepenog porasta koncentracije polena u zraku Tokom cijelog izvještajnog perioda zabilježena je umjerena koncentracija polena breze, javora, i jasena, dok je koncentracija ostalih biljnih vrsta bila niska.

Ukupno je evidentirano 567 polenovih zrna/m3 zraka i sva su iz skupine drveća. Zastupljenost polena breze 28,2 %, lijeske 1,0 %, tise/čempresi 3,4 %, jasena 36,3 %, javora 29,9 %, četinara 1,0 % i polen graba 1,0%.

Prema najavama meteorologa za narednu sedmicu, u prvom dijelu očekuje se ponovni pad temperature, sa sniježnim padavinama u brdskom dijelu i kišom u nižim krajevima, a time i pad koncentracije polena, dok se u drugom dijelu očekuje suho i toplo vrijeme, što će značiti i povećanu koncentraciju polena u zraku.

Preporuke za narednu sedmicu

Alergenski značaj polena biljaka iz porodice Betulaceae je u tome što stabla proizvode vrlo veliku količinu polena koji se vjetrom vrlo brzo prenosi do respiratornih puteva. Iako je polenska sezona breze kratka, klinički značaj te vrste polena je veliki, zbog križne reakcije sa polenom johe i lijeske koji se u zraku pojavljuje prije polena breze kako se može vidjeti iz dosadašnjeg monitoringa polena pomenutih vrsta. Iz polena breze do sada je izolovano 29 alergenih spojeva koji značajno mogu narušiti ljudsko zdravlje. Kod alergičnih osoba postoji prag tolerancije tj. s određenom dozom izloženosti tijelo se može nositi, a u jednom trenutku posustaje i imuni sistem. Kako bi se poboljšao kvalitet življenja alergičnih osoba ključno je njihovo preventivno informisanje o pojavi polenskih alergija na područiju gdje žive i rade, te prema tome prilagoditi boravak napolju i terapiju. Potrebno je maksimalno izbjegavati alergene u periodu njihove najveće polinacije u periodu od 8 do 12 sati,smanjiti boravak na otvrenom, zaštiti oči naočalama, te nositi maske. Smanjiti izlaganje inhalacionim alergenima kod mlađe djece koja su pod povećanim rizikom. Kako je put ulaska inhalacijskih alergena sluznica respiratornog trakta, simptomi inhalacijskih alergija mogu se manifestirati od alergijske hunjavice (kašalj, kihanje, suzenje očiju, škakljanje u grlu) pa do teških oblika alergijske bronhalne astme karakterizirane bronho-opstrukcijom. Uz preporuku ljekara uzimati lijekove koje smanjuju somptome. Najbolji efekat se postiže ukoliko se terapija počne uzimati dvije sedmice prije početka sezone alergija. Njihovom pravilnom primjenom simptomi alergijskih reakcija se mogu značajno smanjiti, čime se poboljšava i sam kvalitet života. Pravilnom ishranom i načinom života jačati imuni sistem organizma.

Pri tretiranju alergija preporučuju se vitaminsko biljne kombinacije koje djeluju sinergistički na suzbijanje alergija i jačanje imuniteta. Preporuke  su vitamin C u kombinaciji sa Ca, pojačati unos omega 3 masnih kiselina, povremena upotreba probiotika, primjena preparata za nos koji sadrže ektoin, unos preparata  sa imunoglukanom, upotreba astaksantina. Liječiti bolesti gornjih disajnih puteva kako bi se smanjio rizik za nastajanje astme.

U terapiji alergija s komplikacijama uz preporuku ljekara koriste se lijekovi iz grupe  antihistaminika, dekongestiva, kortikosteroida.

Veoma je važna redovna ljekarska kontrola i redovno uzimanje preporučenih lijekova.

Preporučeni članci

Back To Top