O alarmantnim podacima, značaju prevencije i ranog otkrivanja bolesti, ali i nedostacima zdravstvenog sistema, za N1 su govorile dr. Elma Kuduzović iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, Enida Imamović iz Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini i ginekologinja dr. Aida Zujović Ajanović.
U Bosni i Hercegovini svake godine od raka oboli oko 14.000 ljudi, dok približno 8.600 osoba izgubi život. Novo sveobuhvatno istraživanje Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA) o prevenciji raka pokazalo je zabrinjavajuće razlike u odnosu na zemlje Evropske unije.
Smrtnost znatno viša nego u Evropskoj uniji
Imamović je kazala da podaci jesu alarmantni te da je sveobuhvatno istraživanje obuhvatilo rak grlića materice, rak dojke, kolorektalni rak i rak prostate. Istraživanje je provedeno uz finansijsku podršku Evropske unije i Ujedinjenih nacija u BiH, u saradnji sa zdravstvenim vlastima na svim administrativnim nivoima, a trajalo je 18 mjeseci.
Prema podacima predstavljenim u razgovoru, smrtnost od raka grlića materice u BiH dva i po puta je veća od prosjeka Evropske unije. Mortalitet od raka dojke viši je za 45 posto, dok je kod raka debelog crijeva viši za 66 posto.
Imamović je kao jedan od ključnih problema izdvojila nepostojanje sistemski organiziranih programa prevencije.
„Sve je to posljedica zapravo neprovođenja organiziranih programa prevencije kojima savremena medicina raspolaže i koji se, nažalost, ne provode sistemski u Bosni i Hercegovini“, kazala je.
„Preventivni pregled treba raditi dok nema simptoma“
Dr. Elma Kuduzović upozorila je da svijest o tome da je bolest prisutna u našem okruženju nije isto što i svijest o potrebi odlaska na preventivne preglede.
„Preventivni pregledi se jako često odgađaju zbog mišljenja da, ako nema nikakvih simptoma, ne treba ići doktoru, zbog straha, preopterećenosti svakodnevnim obavezama ili jednostavno zato što ljudi ne znaju gdje trebaju ići, kada trebaju i šta raditi“, kazala je Kuduzović.
Naglasila je da odgovornost ne može biti prebačena isključivo na građane. Sistem, kako je objasnila, mora ciljano pozivati ljude na preglede, odrediti ko se poziva i kada, gdje će pregled biti obavljen te osigurati praćenje nakon dobijenog nalaza.
U Zeničko-dobojskom kantonu uspostavljeni su temelji organiziranog screeninga raka dojke. Sistem podrazumijeva definiranu ciljnu populaciju, aktivno pozivanje žena, određivanje termina i mjesta pregleda, dvostruko očitavanje mamografskih nalaza i daljnje praćenje pacijentica.
Veliki broj karcinoma otkriva se u uznapredovaloj fazi
Imamović je navela da je jedan od ključnih nalaza istraživanja upravo veza između loših pokazatelja i nedostatka organiziranih screeninga.
Kao primjer je navela Sloveniju, koja od 2008. godine ima organizirani screening raka dojke kroz program DORA, nakon čega je, prema podacima koje je iznijela, stopa mortaliteta od ovog raka smanjena za 30 posto.
U BiH, prema istraživanju, ne postoje organizirani screening programi na nivou Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta. U Zeničko-dobojskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu postoje programi koji većim dijelom ispunjavaju kriterije evropskih standarda, dok postoje i preventivni programi i inicijative u Kantonu Sarajevo i Tuzlanskom kantonu.
Posebno zabrinjava faza u kojoj se bolest otkriva. Imamović je navela da se 29 posto slučajeva raka dojke otkrije u trećem i četvrtom stadiju, dok se kod raka debelog crijeva čak 66 posto slučajeva dijagnosticira u tim stadijima.
„Govorimo o momentu postavljanja dijagnoze koja je u brojnim slučajevima, nažalost, zakašnjela“, upozorila je Imamović.
Nedostaju stručnjaci, oprema i jedinstven sistem
Istraživanje je ukazalo i na probleme s kadrom i opremom. Imamović je navela da je u zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH zaposleno svega pet citoscreenera, da nedostaje radiologa kada je riječ o raku dojke, kao i urologa u oblasti raka prostate.
Prema podacima koje je iznijela, 40 posto zdravstvenih ustanova koje se bave ovom oblašću ima urologe koji dolaze iz drugih ustanova, dok Federacija ima 20 analognih mamografa koji ne odgovaraju standardima Evropske unije.
Kao jedan od osnovnih nedostataka izdvojeno je i nepostojanje posebnog zdravstvenog informacijskog sistema koji bi omogućio pozivanje zdravog stanovništva određenih dobnih grupa na preventivne preglede i njihovo praćenje.
Zujović Ajanović: Trebamo razbiti tabu o HPV vakcinama
Ginekologinja dr. Aida Zujović Ajanović posebno je ukazala na značaj prevencije raka grlića materice i HPV vakcinacije.
„Nama je u prevenciji karcinoma grlića trenutno dostupan najbolji alat. To je primarna prevencija. To je vakcina. Znači, trebamo razbiti tabu o vakcinama“, poručila je.
Naglasila je i potrebu da informacije o prevenciji budu dostupne djeci i roditeljima još od završnih razreda osnovne škole, a potom i tokom srednjoškolskog obrazovanja.
Prema riječima Imamović, HPV vakcina je od 2025. godine dostupna na cijeloj teritoriji BiH i za dječake i za djevojčice, ali je obuhvat vakcinacijom i dalje veoma nizak. Procjenjuje se da je trenutno vakcinisano oko četiri posto djevojčica u BiH.
„Možemo imati savršen sistem, ali bez odziva građana nema rezultata“
Kuduzović je naglasila da za uspjeh preventivnih programa nije dovoljan samo zdravstveni sistem.
„Možemo imati savršeno organiziran sistem, najnovije aparate i ostalo, ali ako nemamo adekvatan odziv građana koji će to prepoznati, izostat će efekat“, kazala je.
Prema njenim riječima, tri su ključna elementa: informiran građanin koji razumije značaj preventivnih pregleda, organizirani screening koji će aktivno pozivati građane te kvalitetna zdravstvena zaštita koja će omogućiti daljnje liječenje u odgovarajućem roku.
EU ulaže 11,5 miliona eura u prevenciju raka
Imamović je na kraju razgovora kazala da će rezultati i preporuke sveobuhvatnog istraživanja poslužiti kao osnova za uspostavljanje organiziranih screening programa u BiH.
Evropska unija će, prema njenim riječima, uložiti 11,5 miliona eura u prevenciju raka – deset miliona eura namijenjeno je podršci uspostavljanju organiziranih screeninga, a 1,5 miliona eura podršci programima imunizacije.
„Ulaganje u prevenciju nije trošak. To je ulaganje u zdravlje“, poručila je Imamović.
Dr. Zujović Ajanović razgovor je zaključila jasnom porukom o važnosti prevencije:
„Postoji mogućnost primarne prevencije, dostupna je, besplatna je, a život nema reprizu.“