VIDEO+FOTO: Za Svjetski dan hrane o ruralnom razvoju i organskoj proizvodnji hrane

Povodom Svjetskog dana hrane, Institut za zdravlje i sigurnost hrane u sklopu svojih zdravstveno-promotivnih aktivnosti je organizovao Seminar i Okrugli stol na temu “Održivi ruralni razvoj u funkciji zdravlja kroz organsku proizvodnju hrane”.

Učesnici seminara i Okruglog stola su bili zdravstveni profesionalci iz oblasti javnog zdravstva, zadrugari sa područja općina, kantona i Federacije BiH, sanitarni, veterinarski i tržišni inspektori, predstavnici vladinih ustanova, nevladinih organizacija i preduzeća i udruženja za proizvodnju, uvoz i promet životnih namirnica i gotove hrane.

Uvodna obraćanja su održali dr. Smajil Durmišević, načelnik Službe za zdravstvenu ekologiju i higijenu, direktor Instituta dr. Senad Huseinagić i Omer Kurtović, v.d. direktora federalnog Zavoda za poljoprivredu.

Na temu “Međunarodni dan hrane 2018 – Svijet bez gladi” predavač je bio Benjamin Čaušević, diplomirani inžinjer prehrambenih tehnologija iz Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. O temi “Održivi ruralni razvoj u funkciji zdravlja kroz organsku proizvodnju hrane” govorio je prof.dr. Nezir Tanović sa Agromediteranskog fakulteta iz Mostara, dok je o “Zdravstvenim aspektima organske hrane” predavanje održala Maja Trifković, magistrica nutricionizma, također angažovana u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Svjetski dan hrane je posvećen borbi protiv gladi i neravnomjerne raspodjele hrane u svijetu, jer dok neki imaju previše hrane i bore se s pretilošću, drugi umiru od gladi ili posljedica pothranjenosti. Da bismo osigurali hranu za deset milijardi osoba koliko će nas biti 2050. godine, potrebna je korjenita promjena globalnog sistema poljoprivrede i proizvodnje hrane koja se očitava kroz FAO viziju #zerohunger.

Kako je ove godine tema vodilja Svjetskog dana hrane „Naša akcije su naša budućnost“, U Institutu su se odlučili u prvi plan staviti pitanje ruralnog razvoja ističući značaj nutritivne i zdravstvene vrijednosti organske hrane što je jedno od iznimno važnih pitanja u našoj zemlji.

Organska proizvodnja hrane je najperspektivnije rješenje i prilika za bolji razvoj ruralnog gospodarstva jer je Bosna i Hercegovina (BiH) jedna je od najruralnijih zemalja Evrope gdje više od 60% stanovnika živi u ruralnim područjima sa ogromnim neiskorištenim potencijalima u poljoprivredi. Upravo zbog toga je potrebno više se usmjeriti na proizvodnju zdrave hrane.

– Odgovornost za preusmjerenje konvencionalne poljoprivrede u organsku, pored poljoprivrednika, u velikoj mjeri imaju i prerađivači poljoprivrednih proizvoda, trgovci, potrošači, zdravstveni radnici, naučnici, svakako i političari, istakao je dr. Tanović.

Profesor Tanović je istakao da je Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica prva i jedina ustanova ove vrste u FBiH koja se odvažila da aktivno govori i radi na rješavanju ovog problema, kao i poticajima za intenzivniju organsku domaću proizvodnju.

Govoreći o zdravstvenim aspektima hrane, Trifković je dodala da je “hiperprodukcija hrane dovela je do proizvodnje hrane i prehrambenih proizvoda s različitim, manje vrijednim sastojcima, te proizvodnji hrane lošije kvalitete. Intenzivna upotreba preko 80.000 raznih hemikalija u proizvodnji životnih namirnica, otvara novu dimenziju problema – biološku vrijednost hrane kao nove kategorije kvalitete prehrambenih proizvoda, istakla je Trifković.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, BiH je na 6. mjestu u svijetu, a na 2. mjestu u Europi po broju pretilih osoba. Postoje i statistički podaci da svako peto dijete u BiH mlađe od pet godina ima prekomjernu tjelesnu masu!

Ovaj problem direktno možemo povezati s lošom kvalitetom hrane. Danas imamo sve manje „zdrave hrane“/organski proizvedene hrane, a hrana koja se nudi na tržištu sve je bogatija umjetnim dodacima, obiluje rafiniranim šećerima i zasićenim masnoćama. Istraživanja pokazuju kako je sve više bolesti uzrokovanih nepravilnom i nekvalitetnom prehranom.

– Ove godine je jedna od tema je globalni cilj održivog razvoja „ZERO HUNGER“ ili „BEZ GLADI“ odnosno iskorjenjivanje gladi. Čak 193 članice Ujedinjenih nacija su usvojile 17 ciljeva održivog koji se nalaze u Agendi za održivi razvoj. Agenda predstavlja globalni napor da se iskorjeni glad u svijetu za period od 15 godina (2016-2030). Pretpostavlja se da će do 2030. na svijetu biti 8.3 milijarde ljudi i tako će porasti potražnja za hranom, istakao je Čaušević.

U partnerstvu sa UNICEF-om i Project Everyoneom, 2017. World Food Program pokreće kampanju Zdravi i siti koja ima za cilj ubrzanje napretka u cilju 2 – iskorjeniti glad i cilj 3 – dobro zdravlje i blagostanje. Nestanak gladi i dobro zdravlje idu ruku pod ruku – gladan svijet nikada neće biti zdrav svijet.

Na kraju cjelodnevnog skupa, prezentirani su rezultati iz provedenog istraživanja o sprečavanju i uništavanju ambrozija na području Zeničko-dobojskog kantona.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Cijelu foto galeriju pogledajte NA OVOM LINKU