Antimikrobna rezistencija (AMR) nastaje kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reaguju na antimikrobna…
Pozitivan slučaj bruceloze kod goveda utvrđen u laboratorijama Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica
Povodom pozitivnog slučaja bruceloze kod goveda, želimo skrenuti pažnju na način širenja i ozbiljne zdravstvene posljedice koje po zdravlje ljudi može imati ovo oboljenje. Iako se Naredbom o mjerama kontrole zaraznih i parazitarnih bolesti životinja redovno provode mjere za suzbijanje bruceloze životinja u Bosni i Hercegovini, ovo oboljenje predstavlja jednu od učestalih zoonoza u našoj zemlji.
Bruceloza je zarazna bolest životinja i ljudi uzrokovana gram negativnim unutar ćelijskim bakterijama iz roda Brucella. Smatra se da rodu Brucellla pripada više različitih vrsta koje su specifične i posebno adaptirane za pojedine domaćine. Goveda su prirodni rezervoari za B. abortus, svinje za B. suis, B. ovis se nalazi kod ovnova i ovaca, B. canis kod pasa, dok je B. melitensis povezana sa ovcama i kozama. B. neotomae je izolovana iz pustinjskih glodara i smatra se apatogenom vrstom. Novim istraživanjima ustanovljeno je još pet novih vrsta: B. pinnipedialis (tuljani) i B. ceti izolovane iz morskih sisara (kitovi i foke), B. microti dokazana kod divljih glodara i uzoraka zemljišta u Češkoj i crvenih lisica u Australiji, B. papionis izolovana iz ploda primata, te B. inopinata izolovana iz implatata grudi kod žene koja je pokazivala kliničke simptome bruceloze. Ipak, četiri vrste su najčešći uzročnici bolest kod ljudi: B. melitensis, B. suis, B. abortus, i B. canis (poredane s lijeva na desno prema patogenosti). Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da u svijetu godišnje oboli više od 500.000 ljudi, ali smatra se da je taj broj uključujući neotkrivene i neprijavljene slučajeve znatno veći, čak i do 25 puta. Glavni izvor zaraze i rezervoar bolesti predstavljaju bolesne životinje. Najviše uzročnika se može naći u mliječnim žlijezdama, mlijeku, maternici i posteljici zaraženih životinja, plodovoj vodi, vaginalnom sekretu, spermi i testisima. Oboljele životinje mogu mjesecima i godinama izlučivati uzročnike, te na ovaj način predstavljati permanentne kliconoše. Bruceloza se među životinjama širi direktnim kontaktom sa životinjama, njihovim izlučevinama ili spolnim putem. Također, zaraza se prenosi indirektnim putem preko kontaminirane vode i hrane na farmama, uzgajivalištima ili pašnjacima. Mlade životinje mogu se zaraziti preko majke dok su još u maternici ili preko zaraženog mlijeka. Opći nespecifični simptomi bolesti kod životinja mogu biti: povišena temperatura, malaksalost, apatija ili neurološki poremećaji. Glavni i najuočljiviji simptom bruceloze jeste pobačaj (najčešće zadnja trećina graviditeta). Pobačaj je često praćen zaostajanjem posteljice, što je još jedan od razloga da se postavi sumnja na ovo oboljenje. Veliki broj brucela sadržan je u pobačenom fetusu, placenti lohijalnoj tečnosti, te predstavljaju veliku opasnost za infekciju ljudi i životinja. Ostali specifičniji simptomi mogu da uključuju: orhitis (upalu testisa kod muških životinja), artritis i sinovitis (upala zglobne čahure) uslijed čega dolazi do oticanja zglobova i otežanog kretanja životinja. Važani prenosnici bolesti u stadu su bolesni pastirski psi, čije izlučevine mogu predstavljati stalni i skriveni izvor zaraze. U veterinarskoj praksi zabranjeno je liječenje bolesnih životinja. One životinje za koje se laboratorijskim pretragama dokaže da su oboljele, izlučuju se iz proizvodnje i neškodljivo uklanjaju.
Bruceloza kod ljudi
Postoji nekoliko ulaznih puteva bakterija koje dovode do infekcija kod ljudi (udisanjem brucela ili ukoliko bakterija uđe u tijelo kroz ozlijeđenu kožu, preko sluznica i konjunktiva oka). Ovim načinima infekcije više su pogođene osobe koje su u češćem kontaktu sa bolesnim životinjama (farmeri, veterinari, mesari, pastiri itd.). Ljudi se najčešće inficiraju indirektno, preko kontaminirane hrane. Naročitu opasnost predstavljaju nepasterizirano mlijeko i mliječni proizvodi. Prvi simptomi bolesti kod ljudi se javljaju u prosjeku od 5 dana do 3 mjeseca, najčešće kroz 2-3 sedmice. Bruceloza se javi iznenada, praćena simptomima sličnim gripi: groznica, glavobolja, stalni umor, bolovi u mišićima i zglobovima itd. Vrlo je česta pojava intermitentne temperature (tjelesna temperatura pacijenta dostigne visoke vrijednosti tokom nekoliko sati, da bi se ponovno vratila na ispod 37 °C). Obilno znojenje se javlja naročito noću, kašalj, a ponekad i bol u grudima. Klinički znaci se mogu ponoviti mjesecima nakon početne infekcije, čak i nakon uspješne terapije. Najčešće komplikacije bruceloze su upale zglobova, oboljenja kralježnice, testisa, oštećenja jetre, kože i dugotrajni umor. Smrtni slućajevi su rijetki, a najčešće se dovode u vezu sa komplikacijama u formi endokarditisa. Bolest kod trudnica može da izazove prijevremeni porod ili pobačaj ploda.
Preventivne mjere
Metoda prevencije ogleda se u kontroli infekcije životinja. Od posebnog značaja predstavlja rano otkrivanje i neškodljivo uklanjanje zaraženih životinja. Svake godine u BiH se provodi program sistematske kontrole zdravstvenog stanja prijemčivih životinja, koji se ogleda u programu vakcinacije malih preživara i laboratorijskom ispitivanju krvi goveda. Pasterizacijom mlijeka i mliječnih proizvoda pri temperaturi 62 °C kroz 32 minute, brucele budu unštene pa se tako smanjuje rizik od infekcije ljudi. Bakterije se također mogu prenositi u sirovom ili nedovoljno termički obrađenom mesu.
Interesantne i korisne informacije vezane za prevenciju bruceloze:
– u puteru preživi 4 mjeseca,
– u rashlađenom mesu više od 15 dana,
– u pitkoj vodi prežive 5 – 114 dana,
– u otpadnoj vodi 30 -150 dana,
– u kremama od mlijeka 28 dana na temperaturi od 4 °C,
– u običnom siru dobivenom od kiselog mlijeka nema brucela,
– u maslacu i siru dobivenom iz slatkog mlijeka prežive do 30 dana,
– u sladoledu na temperaturama -22, 3 °C prežive do 5 godina,
– u vlažnom izmetu vrijeme preživljavanja je 75 dana, dok u kravljem urinu prežive 4 dana,
– u pobačenom plodu 4 – 6 mjeseci,
– temperatura od 60 °C ubija ih za 30 minuta,
– temperatura od 65 °C ubija ih za 15 minuta,
– temperatura od 70 °C ubija ih za 3 – 5 minuta.
mr. sc. Dizdarević Jasmin DVM
INZ.BA