Niti jedna generacija u historiji čovječanstva nije odrastala uz toliko ekrana kao današnja djeca. Pametni telefoni, tableti, računari i televizori postali su sastavni dio svakodnevice, često prisutni od najranijeg uzrasta.
Dok tehnologija donosi brojne prednosti, naučnici sve češće upozoravaju da pretjerana izloženost ekranima može imati značajne posljedice na razvoj dječijeg mozga, pažnje, emocionalnog zdravlja i socijalnih vještina.
Djeca su online više nego ikada
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, problematična upotreba društvenih mreža među adolescentima porasla je sa 7% u 2018. na 11% u 2022. godini.
Istraživanje provedeno među gotovo 280.000 mladih iz 44 zemlje pokazalo je da je više od trećine adolescenata stalno u online kontaktu s prijateljima, dok 12% pokazuje znakove problematične ili zavisničke upotrebe digitalnih igara.
Ovi podaci pokazuju da digitalni svijet više nije dodatak stvarnom životu djece – on je postao njegovo sastavno okruženje.
Pažnja na udaru brzih sadržaja
Kratki videozapisi, stalne notifikacije i brzo smjenjivanje sadržaja mijenjaju način na koji djeca obrađuju informacije.
Naučnici upozoravaju da mozak naviknut na stalnu stimulaciju može teže održavati fokus na aktivnostima koje zahtijevaju strpljenje i koncentraciju, poput čitanja, učenja ili rješavanja problema.
Neka novija istraživanja pokazuju da veća izloženost ekranima u ranoj dobi i dječijem uzrastu može biti povezana s kasnijim povećanjem simptoma poremećaja pažnje (ADHD) i sporijim sazrijevanjem dijelova mozga odgovornih za samokontrolu i koncentraciju.
San – najveća žrtva mobilnih telefona
Jedna od prvih posljedica prekomjerne upotrebe telefona često je lošiji san. Plavo svjetlo ekrana utiče na lučenje melatonina, hormona koji reguliše spavanje.
Istraživanja pokazuju da je rano korištenje pametnih telefona povezano s većim rizikom od poremećaja sna, dok nedostatak sna dodatno utiče na raspoloženje, učenje i emocionalnu stabilnost djece.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica u saradnji sa magistrom Logopedije Nedimom Patkovićem provodi predavanja za roditelje u predškolskim ustanovama na nivou ZDK kako bi ukazao na “Alarme u razvoju djeteta”.
Tu je istakao da pretjerano vrijeme provedeno pred ekrtanom može dovesti do niza probelma: slabiji razvoj govora i komunikacijskih vještina, smanjena pažnja i koncentracija, poteškoće u učenju, smanjena kreativnost i mašta te smanjenje empatije.
Na konferenciji „NEXT GEN HEALTH 2026“, održanoj u organizaciji Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, završni panel konferencije koji je vodio gdin. Patković bio je posvećen temi “Alarmi u razvoju djeteta”, s fokusom na rano prepoznavanje razvojnih poteškoća, podršku roditeljima, pravovremenu reakciju sistema i bolju povezanost stručnjaka iz obrazovanja, zdravstva i drugih sektora. Istaknuto je da se razvojni problemi ne smiju posmatrati izolovano, nego kroz zajedničko djelovanje škole, porodice, zdravstvenih ustanova i nadležnih institucija.
Šta roditelji mogu učiniti?
- odgoditi korištenje ekrana što je duže moguće;
- uspostaviti periode dana bez ekrana, posebno prije spavanja;
- poticati kretanje, sport i boravak u prirodi;
- čitati s djecom i razgovarati licem u lice;
- biti primjer odgovorne upotrebe tehnologije;
- ne koristitti telefon kao primarno sredstvo za umirivanje djeteta.
Budućnost ne treba biti bez tehnologije, nego s mjerom
Mobilni telefoni i digitalne tehnologije neće nestati iz života djece. Međutim, sve veći broj istraživanja pokazuje da razvoj dječijeg mozga i dalje zavisi od istih stvari kao i prije nekoliko decenija – kretanja, igre, sna, razgovora i stvarnih iskustava.
Najveći izazov savremenog roditeljstva možda nije potpuno uklanjanje ekrana, nego pronalaženje ravnoteže između digitalnog i stvarnog svijeta. Jer mozak djeteta ne raste uz ekran – on raste kroz život.
