​Važno za uzgajivače životinja – Hitne mjere zbog pojave slinavke i šapa u Mađarskoj i Njemačkoj

Uputstvo u PDF formatu možete preuzeti ovdje.

Također, kao prilog ovoj informaciji objavljujemo i aktuelni PRAVILNIK o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje slinavke i šapa iz Službenog glasnika BIH 45/11

Sporne regije u Mađarskoj i Njemačkoj

Ovim aktom – Uputstvom Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine zabranjuje se uvoz pošiljki domaćih i divljih papkara, sjemena i embrija/jajnih ćelija porijeklom od kopitara, namirnica, proizvoda, sirovina i otpadaka podrijetlom od domaćih i divljih kopitara te hrane za životinje podrijetlom od kopitara, a koji su porijeklom iz Mađarske, Savezne države Brandenburg i Grada Berlina u Njemačkoj.

Stupanjem na snagu ovog uputstva prestaje važiti “Uputstvo o zabrani uvoza određenih pošiljki radi sprječavanja unosa u Bosnu i Hercegovinu slinavke i šapa” donesen 28. januara 2025. godine.

Prema raspoloživim informacijama, izbijanje slinavke i šapa u Mađarskoj, u regiji Győr-Moson-Sopron, u blizini granice sa Slovačkom prijavljeno je 7. marta 2025. godine putem sistema Europske komisije za prijavu bolesti životinja, a bolest je potvrđena na objektu s mliječnim govedima.

Prvi znakovi bolesti uočeni su kod životinja koje su pokazivale karakteristične kliničke simptome slinavke i šapa. Nadležno tijelo Mađarske odmah je poduzelo preliminarne mjere kontrole te provodi detaljno epidemiološko istraživanje kako bi se utvrdio izvor i put unosa bolesti.

Bosna i Hercegovina je službeno slobodna od bolesti slinavke i šapa od strane WOAH – World Organisation for Animal Health (Svjetska organizacija za zdravlje životinja), a poslednji zabilježen slučaj je bio davne 1968. godine.

Slinavka i šap je jedna od najrazornijih bolesti koje pogađaju domaće (goveda, svinje, ovce, koze i bivole) i divlje papkare širom svijeta. Bolest je endemska u mnogim dijelovima svijeta, iako je napredak u kontroli FMDV kontinuiran.

Prenosi se izravnim kontaktom zaraženih životinja, neizravnim kontaktom putem kontaminiranih životinjskih proizvoda, putem hrane za životinje, te putem aerosola. Ljudi također mogu mehanički prenijeti virus, na rukama i odjeći, putem prijevoznih sredstava i sličnog.

Bolest se očituje slinjenjem, depresijom, hromošću, te pojavom karakterističnih vezikula na epitelu usana, jezika, desni, nosnica, krune kopita, međupapčanog procjepa i sisa.

Bezopasno za ljude, smrtonosno za životinje

Uglavnom je bezopasna za ljude, smo u ograničenom broju izoliranih slučajeva (oko 40 evidentiranih slučajeva infekcije u cijelom svijetu od 1921. – 2007. godine), nakon izravnog kontakta sa zaraženim životinjama, zabilježeni su blagi simptomi bolesti kod ljudi, te se u tom pogledu bolest slinavke i šapa ne smatra klasičnom zoonozom.

Prijenos bolesti putem konzumacije hrane ili s čovjeka na čovjeka dosad nisu zabilježeni.

Međutim, zbog strogih mjera kontrole i ograničenja u međunarodnoj trgovini, ova bolest predstavlja veliku prijetnju međunarodnoj trgovini i stočarskoj industriji, uključujući male posjednike, kao i cijelu regionalnu privredu.

Prilikom potvrde slinavke i šapa primjenjuju se stroge i rigorozne mjere kontrole i suzbijanja daljnjeg širenja u skladu s važećim propisima, a one uključuju obavezu usmrćivanja i neškodljivog uklanjanja svih preostalih primjenjivih životinja na zahvaćenom objektu, uspostavu zone zaštite i zone nadziranja, zabranu premještanja živih životinja i proizvoda životinjskog porijekla i druge mjere.

Ova zarazna bolest, iako bezopasna za ljude, može imati katastrofalne posljedice za stočarstvo. Građani trebaju biti detaljno informirani i svjesni rizika kako bi se spriječilo širenje zaraze.

Opravdana zabrinutost

Slučajevi slinavke i šapa u Turskoj prošle godine i Njemačkoj i Mađarskoj početkom ove godine, izazvali su opravdanu zabrinutost među stočarima i nadležnim institucijama. Virus ne poznaje granice, a brzina njegovog širenja zahtijeva hitnu reakciju i pojačanu budnost.

Bolest se manifestira pojavom mjehurića (vezikula) na ustima, jeziku, vimenu i papcima životinja. Zaražene životinje postaju šepave, gube apetit i proizvode manje mlijeka.

Kontakt između zaraženih i zdravih životinja je najčešći put prijenosa. No, virus se može prenijeti i kontaminiranim predmetima, vozilima, odjećom, pa čak i zrakom. Zato je izuzetno važno provoditi stroge higijenske mjere.

Prevencija je ključna. Stočari moraju redovito pregledavati svoje životinje i odmah prijaviti sumnjive simptome. Higijenske mjere, poput dezinfekcije prostora i opreme, moraju biti strogo provedene. Ograničenja kretanja životinja i proizvoda životinjskog porijekla su neophodna.

Nadležne institucije moraju provoditi kontinuirani nadzor i brzo reagirati na pojavu zaraze.

Detaljne mjere prevencije

• Biosigurnosne mjere: Ograničiti pristup farmi samo na nužno osoblje, dezinficirati vozila i opremu, osigurati higijenske barijere (dezinfekcijske barijere za obuću i vozila).
• Nadzor i rano otkrivanje: Redovito pregledavati životinje, pratiti pojavu simptoma, provoditi serološka testiranja.
• Vakcinisanje: U nekim slučajevima, cijepljenje se koristi kao preventivna mjera, ali se ne preporučuje u svim situacijama.
• Edukacija i informiranje: Organizirati edukativne radionice za stočare, dijeliti informativne materijale, koristiti medije za informiranje javnosti.

Slinavka i šap predstavlja ozbiljnu prijetnju stočarstvu. Samo zajedničkim naporima i odgovornim ponašanjem možemo spriječiti širenje ove opasne bolesti.

PREPORUČUJEMO da preuzmete materijal u kojem detaljno imate opisani KLINIČKI PREGLED SLINAVKE I ŠAPA – PDF DOKUMENT OVDJE sa svim relevatnim podacima, fotografijama i opisima.

INZ