Izvještaj o ispitivanju alergenog polena u zraku od 14.05. do 20.05. 2021.

U izvještajnom periodu od 14.05. do 20.05.2021. godine evidentirana je smanjena koncentracija polena vrbe (Salix), topole (Populus), breze (Betula), javora (Acer), graba (Carpinus) platana (Platanus sp) i jasena (Fraxinus) i predstavlja završetak polinacije ovih biljnih vrsta, na ispitivanom području, ali i povećano prisustvo polena iz porodice Pinaceae (četinara), divljeg kestena i biljaka iz porodice Poaceae (trava).

Tokom cijelog izvještajnog perioda došlo je do porasta dnevnih temperatura te u skladu sa tim i porast koncentracije polena u zraku. Zabilježena je umjerena koncentracija polena trava tokom cijele sedmice sa tendencijom njenog daljnjeg prisustva i povećanja koncentracije u narednom periodu. Dana 17.05 zabilježena je visoka koncentracija polena četinara

Koncentracija ostalih biljnih vrsta je bila umjerena do niska.

Ukupno je evidentirano 854 polenovih zrna/m3 zraka. Zastupljenost polena breze (Betula) 3,2 %, tise/čempresi (Cupresus) 1,6 %, jasena (Fraxinus) 1,8 %, javora (Acer) 0,7 %, platana (Platanus) 2,8 %, kestena (Aesculus) 10,9 %, oraha (Juglans) 1,9 %, hrasta (Quercus) 2,3 %, graba (Carpinus) 0,1 %, bukve (Fagus) 0,2 %, polena trava (Poaceae) 23,9 %, polen četinara (Pinaceae) 50,6%.

Prema najavama meteorologa i u narednoj sedmici, očekuje se nastavak stabilnog, toplog i suhog vremena što će značiti i povećanu koncentraciju polena u zraku.

Preporuke za narednu sedmicu

Predviđanja za narednu sedmicu su visoke koncentracije polena trava, koje su jaki alergeni, visoku koncentraciju četinara koji spadaju u grupu niskih alergena,te umjerenu koncentracije polena kestena, oraha i platana koji spadaju u kategoriju umjerenih do jakih alergena. Poleni pomenutih biljnih vrsta najčešće izazivaju nazalne i konjuktivalne simptome (rinoreja, kihanje, nazalna kongestija, svrbež, iritacija očiju i kože).

Kako bismo ublažili intenzitet alergije potrebno je kontrolisati okoliš u kojem boravimo, tj.eliminirati tvari koje uzrokuju alergijsku reakciju.

·         Izloženost alergenima može se smanjiti prozračivanjem prostorije u kojima boravimo, najbolje u večernjim satima kada je koncentracija alergena najniža.

·         Svakodnevna higijena nosnih sluznica posebno pri povratku izvana, kako bi se otklonili nakupljeni alergeni. Preporuke za blaže nazalne simptome su i sprejevi u kombinaciji sa ektoinom, deksapantenolom, natrijevim hijaluronatom koji će umanjiti jačinu alergijske reakicije, te zaštitit epitel nosne sluznice. Veoma je korisno pri izlasku vani napraviti mehaničku barijeru, tako da na sluznicu namažemo mast koja će na sebe vezati alergene.

·         Uz savjet ljekara preporuke za teže nazalne simptome pored antihistaminika su i kortikosteroidi u obliku nosnog aerosola. Potreban je oprez i ograničena primjena kortikosteroidnih preparata, zbog mogućih lokalnih nuspojava.

·         Za liječenje sezosnkog alergijskog konjuktivitisa, pored antihistaminika, za blaže oblike alergijske reakcije preporuke su i kapi u obliku umjetnih suza, kapi sa dekspantenolom, natrijevim hijaluronatom, te kombinacija kapi na biljnoj bazi (neven,kamilica) koje će znatno umiriti oko, zatim kapi sa ektoinom koje smanjuju intenzitet alergijske reakcije i štite očnu sluznicu od alergena.

Pored upotrebe medikamentozne terapije uz preporuku ljekara, te vitaminsko biljne kombinacije koje djeluju sinergijski na suzbijanje simptoma alergije i jačanje imunog sistema, potrebno je maksimalno izbjegavati alergene u periodu njihove najveće polinacije u periodu od 8 do 12 sati, smanjiti boravak na otvrenom, zaštititi oči naočalama, te nositi maske.

Preporučeni članci

Back To Top