Deformiteti lokomotornog sistema kod školske djece sve izraženiji -INZ Zenica upozorava

INZ Zenica upozorava: Deformiteti lokomotornog sistema kod školske djece sve izraženiji

Neudobne stolice, školske torbe neadekvatnog oblika i težine, rad za računarom, nepravilna ishrana i nedovoljna fizička aktivnost uzrokuju značajan porast prisutnosti deformiteta lokomotornog sistema, navodi se u upozorenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

S ciljem preventivnog djelovanja Služba za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica kontinuirano provodi skrining program za rano otkrivanje poremećaja lokomotornog sistema za učenike osnovnih škola na području Zeničko – dobojskog kantona s ciljem preveniranja eventualnih negativnih uticaja na rast i razvoj djece.

Skrining se sastoji iz dva djela, vizuelni pregled, te pregled kičmenog stuba i stopala pomoću aparata – skoliometra i podoskopa. Nakon obavljenog skrining pregleda kod djece kod koje se uoči odstupanje od uobičajenih vrijednosti izdaje se uputnica/preporuka za dalju dijagnostičku obradu kod ljekara opće/porodične medicine, te kod fizijatra.

Djeca dnevno prosječno provedu oko šest sati sjedeći u školskim klupama, a osim toga na putu od kuće do škole i obratno nose pretrpane školske torbe. Lokomotorni sistem je koštano-zglobno-mišićni sistem koji omogućava promjenu položaja u prostoru, daje čvrstinu tijelu i dinamiku pokretima. U svakodnevnom životu primjetno je da veliki broj djece, ali i odraslih, zauzima nepravilan stojeći ili sjedeći položaj.

Najčešći deformiteti lokomotornog sistema su kifoza (pogrbljenost), skolioza (krivljenje kičme u stranu), te lordoza (prenaglašena krivina u slabinskom dijelu). Pogrbljenost javlja kao povećana krivina kičmenog stuba u grudnom dijelu, ali i drugim dijelovima kičme, dok krivljenje kičme u stranu se karakteriše pojavom asimetrije na tijelu (ramena nisu u istom nivou, jedna lopatica izraženija od druge, neravnomjerni struk, jedan kuk viši od drugog). Lordozu pak karakteriše veliki jaz između slabinskog dijela leđa i poda kada osoba leži na leđima na čvrstoj površini, te bol u leđima, nelagodnost i problemi u kretanju.

Nepravilnosti u razvoju grudnog koša manifestuju se kao „kokošije grudi“ (izbočena grudna kost) i ljevkast grudni koš (udubljena grudna kost) i obično su udruženi sa deformitetima kičmenog stuba. Spušteno ili ravno stopalo je stanje u kojem stopalo dodiruje pod punom površinom umjesto samo vanjskim djelom što je slučaj kod normalnog stopala. Može biti spušteno jedno stopalo, a češće su spuštena oba. Za korekciju ovog poremećaja koriste se ortopedski ulošci koji podižu stopalo i kosti noge na normalnu visinu, težina se ravnomjerno raspoređuje, te ublažavaju efekte spuštenih stopala kao što su bolovi.

Da bi navedeni deformiteti kičmenog stuba, grudnog koša i stopala bili uspješno liječeni najvažnije je njihovo rano otkrivanje redovnim skrining programima, te kontrolama.

Znaci koji mogu da ukazuju na prisustvo deformiteta mogu se potvrditi pažljivim posmatranjem djeteta u uspravnom položaju. Najprije se posmatraju stopala, da li je težina ravnomjerno raspoređena, položaj prstiju i skočnih zglobova. Noge, karlica, lopatice i rameni pojas trebaju da budu simetrični. Kičmeni stub posmatran s leđa treba da bude u pravoj liniji.

Fizijatar će djecu kod kojih se uoče nepravilnosti uputiti na korektivnu gimnastiku (terapijske vježbe koje imaju za cilj ponovno uspostavljanje narušene ravnoteže između koštano-zglobnog sistema i mišića). Korigovanje deformiteta kičmenog stuba je dugotrajan proces koji zahtijeva veliko angažovanje kako zdravstvenih radnika, tako i djeteta i njegovih roditelja.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane  napominje i da visina stolice i stola moraju omogućiti da dijete drži obje noge na podu, da sjedi pravilno s blago nagnutim trupom. Ramena bi trebalo da budu opuštena, glava uspravna, a nadlaktice smještene uz tijelo. Rastojanje očiju od klupe treba da iznosi 35-45 centimetra.

 

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

 

Važno upozorenje 1 – Biranje ruksaka

 

Birajte ruksake za djecu koji su izgrađeni od laganijih tkanina. Težina torbe ne bi smjela biti veća od 10 do 15 posto djetetove težine, dno torbe ne bi trebalo biti ispod djetetovog struka, a vrh treba biti ispod linije ramena.

Naramenice trebaju biti dovoljno široke (oko sedam cm) i mekane (obložene) kako se ne bi usijecale u ramena, a njihovu dužinu treba adekvatno prilagoditi. Nošenjem ruksaka na oba ramena smanjuje se pritisak na samo jednu stranu kičme.

Teže stvari unutar torbe stavljati bliže kičmi.

 

Važno upozorenje  2 – Fizička aktivnost i hrana

Školarci bi trebalo da budu fizički aktivni najmanje jedan sat dnevno. Radi očuvanja vitalnosti koštano-mišićnog sistema neophodno je unositi bjelančevine životinjskog porijekla, namirnice bogate kalcijumom, vitaminima A, D i C. Tu spadaju mlijeko i mliječni proizvodi, zeleno povrće (špinat, brokule), mahunarke, riba i voće. Plivanje je izuzetno dobro, jer voda koja okružuje tijelo rasterećuje kičmu. Dok plivamo, naša kičma je pod deset puta manjim pritiskom nego kad hodamo.

 

Važno upozorenje  3 – O ravnim stopalima

Stopalo je građeno od 26 kostiju koje su međusobno spojene sa 33 zgloba i više od 100 mišića, tetiva i ligamenata. Do 18. mjeseca života ravna stopala su normalna pojava u djece, a prema mišljenju nekih autora i do 6. godine. Simptomi ravnih stopala su brže trošenje obuće koje nastaje zbog nepravilnog hoda, bol u donjim dijelovima nogu, petama, koljenima, kukovima ili leđima, te otok na nogama.

 

INZ.BA