Alzheimerova bolest

Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization) je 2012. godine proglasila Alzheimerovu bolest (AB) svjetskim javnozdravstvenim prioritetom, te naložila svim svojim članicama da izrade akcijske planove odnosno nacionalne strategije za borbu protiv Alzheimerove bolesti.
Početkom prošlog stoljeća, 1906. godine, njemački je patolog i neurolog Alois Alzheimer opisao slučaj progresivnog intelektualnog propadanja 51-godišnje bolesnice.
Te je simptome Alzheimer povezao sa specifičnim histološkim promjenama u mozgu.
Sindrom je prema autoru nazvan Alzheimerovom bolešću (Morbus Alzheimer).
Alzheimerova je demencija sindrom koji se pojavljuje kao posljedica Alzheimerove bolesti (neurodegenerativna bolest).
Simptomi bolesti počinju postupno. Prvi i najizrazitiji simptom Alzheimerove bolesti je gubitak pamćenja, a nastavlja se psihičko i fizičko propadanje te nepokretnost i potpuna funkcionalna onesposobljenost osobe i njena ovisnost o tuđoj njezi i pomoći. Demencija je jedan od glavnih uzroka invalidnosti među starijim osobama diljem svijeta, s fizičkim, psihološkim, socijalnim i ekonomskim utjecajima na osobe koje boluju od demencije, ali i njihove obitelji, njegovatelje pa u konačnici i na cjelokupno društvo.
Prema podacima SZO-a 47,5 miliona ljudi u svijetu ima neki oblik demencije, a procjenjuje se da je u Europskoj uniji 6,4 miliona osoba s takvim bolestima te da bi do 2050. godine broj mogao narasti i na više od 115 miliona oboljelih u svijetu.
Važno je poslati jasnu poruku da naše društvo želi osigurati životnu sredinu koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće životne dobi.
Na žalost, ne postoje specifične mjere prevencije Alzheimerove bolesti, postoje opće preventivne mjere kojima se može unaprijediti kako tjelesno tako i mentalno zdravlje. Brojni dokazi povezuju tjelesno aktivan i mentalno stimulativan način života uz kontrolu kardiovaskularnih rizičnih faktora s kvalitetnijom kognitivnom funkcijom i nižim rizikom od pojave demencije.
Veliki je broj istraživanja potvrdio da je svakodnevna konzumacija voća i povrća odlična za prevenciju Azheimerove bolesti, među kojim se preporučuju borovnice koje sadrže aktivne tvari, uključujući antocijanine koji pospješuju pamćenje i smanjuju razinu slobodnih radikala u tijelu.
Folna kiselina također ima preventivni učinak, a najbolji joj je izvor zeleno lisnato povrće kao što su kelj, kupus i špinat. Kvasac i iznutrice su također dobri izvori folne kiseline. Istraživanja su pokazala da osobe koje najmanje tri puta tjedno jedu masnu ribu (losos, tuna ili sardine) imaju manji rizik od nastanka Alzheimerove bolesti.
Preporučuje se mediteranski tip prehrane, koji se temelji na unosu velike količine voća, povrća, cjelovitih žitarica, ribe, puretine, piletine i malo crvenog mesa.
INZ

Preporučeni članci

Back To Top