SVJETSKI DAN ZOONOZA 2022. – Šta su zoonoze i kako se takve zarazne bolesti šire?

Svjetski dan zoonoza obilježava se svake godine 6. jula.

Zoonoze (od grčkih riječi zoon – životinja i nosos – bolest) predstavljaju skupinu zaraznih bolesti, zajedničkih ljudima i pojedinim životinjskim vrstama, koje se mogu prenositi sa životinja na ljude i obratno (antropozoonoze). Uzročnici zoonoza se prvenstveno nalaze među životinjama ali se pod određenim okolnostima mogu prenijeti i na čovjeka. Izvori širenja zoonoza mogu biti i domaće i divlje životinje.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (eng. World Health Organization – WHO) oko 75% novih bolesti koje su pogodile ljude u zadnjih desetak godina uzrokovano je patogenim organizmima koji potječu od životinja ili od proizvoda životinjskog podrijetla. Velik broj tih bolesti imaju potencijal za širenje na različite načine i na velike udaljenosti te vrlo lako mogu postati globalni problem.

Neke od najpoznatijih zoonoza su: COVID-19, kampilobakterioza, salmoneloza, bruceloza, mišja (hemoragijska) groznica, ptičja gripa, svinjska gripa, Q groznica, bjesnoća (rabies), crni prišt (antraks), lišmanijoza, ehinokokoza, malarija, AIDS i druge.

Istorija Svjetskog dana zoonoza

Svjetski dan zoonoza proslavlja je rad francuskog biologa Louisa Pasteura, koji je 6. jula 1885. uspješno primijenio prvu vakcinu protiv zoonotske bolesti, bjesnoće. Poznati francuski biolog primijenio je prvu vakcinu na Josephu Meisteru, koji je napadnut od strane bijesnog psa. Prvo vakcina data je 6. jula 1885. godine i od tada se taj dan obilježava u znak zahvalnosti tvorcu prve vakcine.

Značaj Svjetskog dana zoonoza

Značaj „Svjetskog dana borbe protiv zoonoza“ je u tome što se njime podiže svijest javnosti o značaju prevencije i liječenja zoonoza, kao i obilježavanju ogromnog napretka čovječanstva u ovoj oblasti. U svjetlu činjenice da smo trenutno još uvijek u periodu pandemije i da je svima teško nositi se s njom, ključno je da javnost bude upoznata sa zoonozama, kako bi spriječili da se slične situacije ne ponove. Osim toga, zoonoze mogu biti izuzetno opasne po ljudske živote jer se brzo šire i, ako se ne liječe, mogu zaraziti veliki broj ljudi. Svinjski i ptičji grip, goveđa tuberkuloza, SARS, MERS, denga groznica, ebola i druge zoonoze imale su veliki uticaj na ljude. Podizanjem razumijevanja njihovih uzroka i efekata na ljudsko tijelo, većina njih se može izbjeći. Zoonotske bolesti, osim što dovode do oboljevanja ljudi, mogu uzrokovati i smrt osobe. Zbog toga, podizanje svijesti ima potencijal da spasi brojne živote.

Treba ojačati regulativu i praćenje povezano sa zoonotskim bolestima, a identifikacija ključnih izvora novih zoonotskih bolesti podjednako je važna za suzbijanje širenja.

Kako se šire zoonotske bolesti?

Zoonotske bolesti nastaju kada životinje koje nose opasne patogene dođu u kontakt sa ljudima. Životinje su ili domaćini patogena ili su zaražene njima. Ljudi svakodnevno komuniciraju sa životinjama. Mnogi drže kućne ljubimce ili kod drugih život zavisi od pripitomljenih životinja (goveda, ovce, koze, perad i dr.).

U mnogim slučajevima zaražene životinje mogu izgledati zdravo. Ali oni možda nose bakterije ili viruse koji uzrokuju bolesti. Ove zaražene životinje mogu prenijeti klice na ljude na slijedeće načine:

• Direktan kontakt: Dodirivanje životinje i kontakt s njezinom sluznicom, urinom, izmetom ili drugim tjelesnim tečnostima. Ponekad se klice šire i kada životinja ugrize ili ogrebe osobu.
• Indirektan kontakt: Klice se mogu proširiti na ljude ako dođu u kontakt sa mjestima u kojima životinje borave. Sredstva za čišćenje farmi ili same farme takođe mogu izložiti ljude klicama.
• Vektori: Klice se ponekad mogu širiti i vektorom. Komarci ili krpelji koji prenose patogen mogu zaraziti ljude ugrizom.
• Hrana: Konzumiranje nedovoljno pečenog mesa, pijenje nepasteriziranog mlijeka, konzumiranje neopranog voća koje je možda bilo u kontaktu sa šišmišima ili konzumiranje sirovih jaja neki su od načina na koji patogeni ulaze u ljudsko tijelo hranom.

Upotreba antibiotika kod životinja uzgajanih za hranu također je glavni faktor povećanja potencijala za sojeve zoonotskih patogena otpornih na lijekove.

Ko je u opasnosti od zoonotskih infekcija?

Svako može oboljeti od zoonotskih bolesti. Ali postoje neki koji su posebno izloženi riziku, kao što su:

• Stariji građani
• Djeca mlađa od pet godina
• Ljudi s kompromitiranim imunološkim sistemom.

Težina simptoma oboljenja u ljudi može varirati od blagih simptoma do po život opasnih stanja. Svake godine milioni ljudi obole zbog zoonoza porijeklom od hrane. U stvari, dvije (2) od svake tri (3) zarazne bolesti kod ljudi potiču od životinja.

Kako spriječiti zoonotske bolesti

Treba se pridržavati nekih osnovnih pravila kako bi se spriječile zoonotske infekcije, posebno ako svakodnevno imate posla sa životinjama. Za vlasnike kućnih ljubimaca i ljude koji drže životinje kao izvor sredstava za život, evo nekih pravila kojih se trebaju pridržavati:

• Često perite ruke ili svaki put kad dođete u kontakt sa životinjama. Operite ih čak i ako ste u njihovoj blizini, iako ih ne dodirujete.
• Ako sapun nije dostupan, uvijek imajte sa sobom sredstva za dezinfekciju na bazi alkohola. Koristite ga s vremena na vrijeme.
• Koristite mreže protiv komaraca i druga sredstva za zaštitu od insekata kako biste vektore držali na distanci.
• Operite sav pribor za životinje antiseptikom i koristite rukavice kad rukujete njima.
• Operite ruke nakon rukovanja kavezima, igračkama, priborom ili uzicama.
• Neka vaši kućni ljubimci budu zdravi, vakcinišite ih, vodite veterinaru i dehelmintizirajte ih.
• Pravilno odložite njihov tjelesni otpad. Ni u kom slučaju ne dodirujte životinjski izmet ili urin golim rukama. Koristite rukavice.
• Trudnice bi trebale biti posebno oprezne. Nikad ne čistite posudu sa pijeskom za mačke.
• Budite pažljivi dok rukujete životinjama i pazite da vas ne ugrizu ili ogrebu.
• Nosite košulje s dugim rukavima i pantalone do gležnja ako u vašem mjestu postoji invazija komaraca ili krpelja.
• Natopite noge u vruću vodu i antiseptike nakon što prođete kroz mulj. Najbolje je ako nosite čizme do gležnja.

Zoonotske bolesti izazivaju zabrinutost zdravstvenih stručnjaka širom svijeta. Zoonotski patogeni oduzimaju živote od davnina. A ako ih ne budemo nadzirali, oni bi mogli izbrisati čovječanstvo. O tome svjedoči i Crna smrt iz srednjovjekovnog doba, ali i današnja pandemija COVID-19.

Prevencija je naše najbolje oružje.

#WorldZoonosesDay