Antimikrobna rezistencija (AMR) nastaje kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reaguju na antimikrobna…
Samopregled kože
Samopregled kože je detaljan pregled vlastite kože kako bi se uočile nove ili već postojeće promijenjene madeže, pjege ili druge lezije. Ovo uključuje pregled cijelog tijela, uključujući dijelove koje je teško vidjeti, poput leđa, vlasišta i ispod noktiju.
Kako se radi samopregled kože?
Prvi put kad pregledate svoju kožu, provedite vrijeme pažljivo prelazeći cijelu površinu. Upoznajte se sa rasporedom madeža, mrlja, pjega i drugih oznaka na svojoj koži kako biste primijetili bilo kakve promjene pri sljedećem samopregledu.
- Samopregled kože obavite u dobro osvijetljenoj prostoriji, uz dodatnu pomoć partnera, prijatelja, člana porodice ili ogledala za pregled teško dostupnih područja.
- Samopregled započnite pregledom lica, posebno ušiju, usana i područja oko očiju.
- Provjerite vlasište: Koristite fen za kosu i ručno ogledalo kako biste pregledali vlasište ili zamolite nekoga da vam pomogne.
- Pregledajte dlanove, nadlanice, prste, nokte, pazuhe i podlaktice.
- Pregledajte vrat, grudi (i područje ispod grudi) i stomak.
- Koristite ogledala za pregled leđa: Pregledajte stražnji dio vrata, ramena, leđa, stražnjicu i stražnji dio nogu koristeći ručno ogledalo.
- Pregledajte prednji dio nogu, zadnju stranu bedara, potkoljenice, gornji dio stopala, tabane i područje između prstiju.
Samopreglede kože treba provoditi svaka tri mjeseca, a najbolje vrijeme za samopregled kože je nakon kupanja ili tuširanja.
Značaj samopregleda kože
Samopregled vam pomaže da bolje upoznate svoje tijelo, što vam omogućava da primijetite bilo kakvu promjenu na vrijeme. Preuzimanje odgovornosti za svoje zdravlje kroz redovne preglede može vam dati osjećaj kontrole i smanjiti anksioznost vezanu za zdravstvena pitanja.
Šta tražiti tokom samopregleda?
Koristite “ABCDE” pravilo za procjenu madeža i drugih promjena:
– A (Asimetrija): Jedna polovina madeža ne odgovara drugoj polovini.
– B (Rubovi): Nepravilni, nazubljeni ili slabo definisani.
– C (Boja): Različite boje unutar iste promjene (npr. nijanse smeđe, crne, crvene, bijele ili plave).
– D (Promjer): Madeži veći od 6 mm trebaju biti pažljivo praćeni.
– E (Evolucija): Promjene u veličini, obliku, boji ili simptomima (npr. svrbež, krvarenje).
Primijetite li da je madež počeo rasti u širinu ili u visinu, mijenjati boju u smislu izrazito crne ili gubiti pigment te postajati ružičast ili bilo koju novonastalu izraslinu, koja je izrazito tamno pigmentirana i/ili nepravilna, koja je narasla ili se počela mijenjati, svrbiti, krvariti i sl., odmah se obratite dermatologu.