Obavijest o početku monitoringa polena i spora na području općine Tešanj

UVODNI PODACI

Instaliranjem uzorkivača polena i spora, dana 25.01.2023. godine od strane Općine Tešanj počela je sezona mjerenja prisustva alergenog polena i spora na području općine Tešanj i trajat će do kraja oktobra 2023. godine.

Uzorkivač (klopka za polen) tipa Hirst, proizvođača Lanzoni, Bologna, Italy (VPPS 2020) koji hvata polen i spore (inhalatorni alergeni) aktivno usisavajući 10 L zraka u minuti postavljen je na ravni krov zgrade JU Opće biblioteke Tešanj, na standardom propisanu visinu, kako bi se dobio reprezentativan uzorak polena svih biljaka ispitivanog područja u svrhu dobivanja relevantnih podataka.

Općina Tešanj nalazi se na razmeđu srednje i sjeveroistočne Bosne i Hercegovine. Područje općine iznosi oko 160 km2, a samo naseljeno mjesto i administrativni centar 4,74 km2 sa nadmorskom visinom od 230 m.

UZORKOVANJE I ANALIZA PREPARATA

Određivanje broja peludnih zrnaca i determiniranje vrste peludi temelji se na standardiziranoj metodi, koja je istovjetna u svim zemljama Europe. Aparat usisava 10 L zraka u minuti, što približno odgovara ljudskom disanju. Odnosno aparat tokom 24 sata usisa 14.4 m3 zraka. Zrak se usisava kroz otvor veličine 14 x 2 mm, koji je uvijek okrenut u smjeru vjetra. Čestice koje budu usisane u aparat, prvenstveno polenova zrnca i spore lijepe se na ljepljivu prozirnu plastičnu traku premazano silikonskim uljem. Traka je pričvršćena na bubanj aparata koji se pokreće satnim mehanizmom. Bubanj se okreće brzinom 2 mm/h te napravi jedan krug u sedam dana. Traka se skida sa bubnja i reže na segmente od 48 mm, što odgovara vremenskom razdoblju od 24 sata. Mikroskopski preparati se izrađuju tako da se prozirna traka postavlja na predmetno stakalca i premazuje smjesom polivinilnog alkohola (Gelvatola), fenola i glicerola, i oboji se fuksinom.

Stručno osoblje JU Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), provodit će kvalitativnu i kvantitativnu analiza polena alergenih biljaka, koja podrazumijeva identifikaciju i analizu 27 vrsta polenovih zrna različitih biljnih vrsta i spore gljivice Alternarie. Identifikacija i analiza provodi se pod svjetlosnim mikroskopom sa uvećanjem 400 x na osnovu oblika i veličine polenovog zrna, vrsti, rasporedu i broja apertura (otvora), skulpturiranosti sporoderme (seksine i neksine) itd., te upotrebom relevantne naučne literature i vlastite zbirke polenovih zrna.

Sve biljne vrste koje otpuštaju polen, a posebno one čiji polen ima alergena svojstva mogu se podijeliti u tri grupacije odnosno skupine:
-prvu skupinu čine drvenaste biljne vrste koje polen prema polenskom kalendaru otpuštaju već od polovice januara do početka maja i koje su prisutne na cijelom području Tešanjske regije ponajviše u brdskom i brdsko-planinskom dijelu ali i uz riječne tokove.

U skupinu alergenih drveća ubrajaju se vrste sljedećih rodova: Corylus (lijeska), Alnus (joha), Taxus/Cupressus (tise, čempresi), Betula (breza), Ulmus (brijest), Salix (vrba), Populus (topola), Fraxinus (jasen), Platanus (platan), Quercus (hrast), Picea (smrča, omorika), Pinus (bor), Abies (jela), Acer (javor), Aesculus (divlji kesten), Carpinus (grab), Castanea (pitomi kesten), Fagus (bukva), Juglans (orah), Sambucus (zova), Tilia (lipa), (Slika 1.).

-drugu skupinu čine zeljaste biljke među kojima one iz porodice trava ili fam. Poaceae čiji je polen prisutan prema polen kalendaru od kraja aprila do sredine septembra i prisutne su na ovom području bez obzira na nadmorsku visinu.
U skupinu trava ubrajaju se vrste porodice Poaceae, kao što su vrste: Cynosurus cristatus, Phleum pratense, Alopecurus pratensis, Dactylis glomerata, Poa annua, Poa sp., Festuca sp., Festuca pratensis, Festuca arundinacea, Zea mays, te porodice Cyperaceae sa vrstama roda Carex (Slika 2.).

-treću skupinu čine zeljaste korovske biljke sa ljetno-jesenskim otpuštanjem polena.
Skupinu korova čini mali broj biljaka, ali sa veoma opasnim polenom, koji pri niskim koncentracijama u zraku, izaziva alergijske reakcije. Ovoj skupini pripadaju biljke iz porodica Urticaceae, Plantaginaceae, Polygonaceae, Chenopodiaceae, Amaranthaceae, Apiaceae, Brassicaceae, Asteraceae. Najzastupljenije alergene korovske biljke na području Tešnja pripadaju rodovima: Urtica sp., (Urtica dioica), Parietaria sp., (Parietaria officinalis), Plantago sp., (P. lanceolata, P.major, P. media), Rumex sp (R. acetosa, R. patientia, R. crispus, R. obtusifolius), Chenopodium sp., Atriplex sp., Amaranthus sp., Brassica sp., Artemisia sp., (A. absinthium, A. Vulgaris), Ambrosia sp., Ambrosia artemisiifolia) Taraxacum sp (Slika 3.)

Među kojima je Ambrozija ili fazanuša najznačajnija korovska biljka, veoma invazivna i sa najvećim alergijskim potencijalom koje na ovim prostorima unazad dvije do tri decenije nije bilo.

CILJ MONITORINGA POLENA

Osnovni cilj monitoringa je procjena kvalitativno-kvantitativnog sastava polena alergogenih vrsta biljaka u donjim dijelovima troposfere tokom vegetacijske sezone na području općine Tešanj

Generalni cilj monitoringa:
• Rana identifikacija polenovih zrna (praćenje polinacije od februara do novembra)
• Svakodnevno informiranje putem medija, web portala, brošura, letaka svih zainteresiranih strana o stanju polenske prognoze te davanje preporuka i savjeta
• Izrada i objava polenskog kalendara
Uži cilj monitoringa:
Ogleda se u slijedećem:
• Početak i dužinu perioda cvatnje alergenih biljaka
• Dan sa maksimalnom koncentracijom polenovih zrna
• Dane kada koncentracija polena pređe kritične vrijednosti koje mogu izazvati alergijske reakcije, odnosno procjena uticaja na zdravlje ljudi.
• Izrada Aeropalinoloških izveštaja- tabelarni prikaz stanja aeroalergenog polena u atmosferi u protekloj nedjelji (to praktično znači da izvještaj ukazuje na polen biljaka koje su izazvale tegobe kod osjetljivih (alergičnih) osoba
• Izrada aeropalinološke prognoze koja ukazuje na polen biljaka koje u narednom periodu mogu izazvati tegobe kod osjetljivih (alergičnih) osoba
Realizacija ovog projekta od strane općine Tešanj i INZ rezultirala je podnošenjem zahtjeva za pristup u European Aeroallergen Network (EAN) asocijaciju, a potom i prijem u punopravno članstvo ove asocijacije, tako da je monitoring stanica postala sastavni dio evropske mreže polena. EAN je baza podataka, osnovana 1986. godine u Beču u kojoj se skupljaju podaci o koncentraciji peludi iz tzv. “monitoring jedinica” raspoređenih po gotovo svim zemljama Evrope kao i članstvo u timu za borbu protiv ambrozije.Podaci o pojavljivanju, vrstama i koncentraciji peludi, sedmično se zatim šalju u nacionalne centre koji podatke prosljeđuju u evropski koordinacijski centar.