Antimikrobna rezistencija (AMR) nastaje kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reaguju na antimikrobna…
Izvještaj o ispitivanju alergenog polena u zraku od 30.04. do 06.05. 2021.
U izvještajnom periodu od 30.04.5 do 06.05.2021. godine evidentirana je smanjena koncentracija polena lijeske (Corylus), brijesta (Ulmus), vrba (Salix), topole (Populus), jasena (Fraxinus) i johe (Alnus), i predstavlja završetak polinacije ovih biljnih vrsta, na ispitivanom području, ali i povećano prisustvo polena breze (Betula), javora (Acer) i graba (Carpinus) te predstavlja nastavak polinacije biljaka iz skupine drveća na ovim prostorima. Zabilježen je početak polinacije platana (Platanus sp) i biljaka iz skupine trava.
Tokom cijelog izvještajnog perioda došlo je do porasta dnevnih temperatura te u skladu sa tim i porast koncentracije polena u zraku. Zabilježena je visoka koncentracija polena breze 01., 02. i 05. Maja, a u ostalim danima umjerena sa tendencijom daljnjeg snižavanja polena ove biljne vrste kao kraj polinacije. Zabilježena je umjerena koncentracija polena platana i trava, s tim što je ovo početak polinacije biljaka iz velike skupine familije Poaceae.
Koncentracija ostalih biljnih vrsta je bila umjerena do niska.
Ukupno je evidentirano 1871 polenovih zrna/m3 zraka. Zastupljenost polena breze 36,1 %, tise/čempresi 5,3 %, jasena 1,2 %, javora 15,8 %, platana 22,3 %, kestena 2,1 %, oraha 3,3 %, hrasta 2,9 % I polena trava 8,3 %.
Prema najavama meteorologa i u narednoj sedmici, očekuje se nastavak stabilnog, toplog i suhog vremena što će značiti i povećanu koncentraciju polena u zraku.
Preporuke za narednu sedmicuObzirom na svoju kozmopolitsku rasprostranjenost i značajnu sposobnost proizvodnje polena, porodica trava glavni je izvor alergogenog polena. Oko 20% svjetskog vegetacijskog pokrova čine trave, većina biljaka oprašuje se vjetrom dok se mali broj oprašuje insektima. Procjenjuje se da je polen trava zaslužan za čak 60 do 75% slučajeva alergija. Unutar porodice zamijećen je visok stepen unakrsnih reakcija. Budući da su trave u botaničkom srodstvu sa žitaricama, često su osobe alergične na polen trava alergične na pšenično i raženo brašno, kukuruz, rižu, krumpir, dinju, rajčicu i celer. Biljne vrste iz skupine trava proizvode ogromnu količinu polena koje se uz pomoć vjetra mogu prenijeti na veliku udaljenost i tako uzrokovati tegobe kod osoba osjetljivih na polen. Prisustvo preko 20 polenovih zrna u m3 zraka smatra se visokom koncentracijom. Cvjetanje trava počinje početkom maja, a završava krajem septembra. Alergeni trave najčešće izazivaju nazalne i konjuktivalne simnptome. Javlja se alergijski rinitis koji je udružen sa alergijskim konjuktivitisom tj. alergije oka usljed iritacije konjuktiva na alergen. Osnovu terapije čine antihistaminici koji se u težim slučajevima uz preporuku ljekara kombinuju sa kortikosteroidima. S obzirom da sezona alergija na polen trava i ostalih biljnih vrsta traje nekoliko mjeseci preporuka je i kombinacija prirodnih preparata za ove probleme. Najčešće su kombinacije suplemenata koji u svom sastavu sadrže kvarcetin, crnu koprivu , te vitamin D3. Kombinacija suplemenata smanjuje intenzitet simptoma alergijskog rinitisa, pri čemu ne dovodi do neželjenih reakcija kao što je to dugotrajna upotreba antihistaminika i kortikosteroida. Liječenje alergijskog konjutivitisa iziskuje upotrebu sterilnih oftalmoloških rastvora u kombinaciji sa hijaluronskom kiselinom i lipozomima. Navedena kombinacija oftalmološkog preparata umanjuje simptome iritacije oka, obnavlja i poboljšava aktivnost lipidnog sloja suznog filma. Potrebno je maksimalno izbjegavati alergene u periodu njihove najveće polinacije u periodu od 8 do 12 sati, smanjiti boravak na otvrenom, zaštititi oči naočalama, te nositi maske. |